Table Of Content‘jell Hrvati, dofavdi na
jug, osnovali su novi
svoj zavida na teritoiia
to je pravno bio dio
Bizantskog carstva. Ali
1 isto doba na tom je
podrugju postojala jot
jedna vlast, naime du
hovna vlast Rima, toe refi karlidka crkv
‘ie lik pripada patrijarisko}jrisdikeij Ri
‘mn, Ta je duhowna vlast ipo svojojsnazi duba i
nepostednontijaga od poliicke vastiBizanta.
UUbrzo nakon formieania svoj prve drtayne or
punizaije Hrvati dolsze w vezu s kaolickom
Crlvom, Iz podataka o tim verama najvite 3
‘Sznajeo poitigkom i kultunom diva Hrvata
1s prea dva inaée priliéno maglovita stoljeca
nihova opstanka w novo} postojbini
Za Bizant su Hrvat prvobitno bill samo s3-
cancka vojska, ikorStena u sklads s aksio-
mom bizantske politike: da se jednu opasnost
‘od barbara najlake uklanja pomocu novih na
rods, Narodi su tako dolazili i odlazili, ura
‘no se istrebljujud, dok je Bizan ostao. Bizant
sks je diplomacia vjerojatno raéunala da ée i
wi hrvatski saveanik, ispunivllzadatak koji
ru je namijnila,nestatiu yremenu kao 5088
scl drug sién bizaneski saveznici Bizant
syakako nastoji jos u prva desetjega dirgirath
“lim seobama hevatskih plemena, naravski
skladu sa svojim poitickim potezima. Prema
acim langobardskog kroni¢ara Pavia Da
hrvatskavojska god. 641. prelaz na tal
SEDMO POGLAVLJE
Pod zaStitom krsta
janski poluotok; valida dijelom kopnenim pu-
tem, a yedim dijelom morem; bizantska je flora
prevori do Siponta,odakle ona operia po Apu-
Ij tu je hevatska plemenska vojska porukla
bbeneventskoga vojvodu Ajona, ubvatisi ga i
pogubivi, uzmaknuvii tek peed pristiglom no-
‘rom vojskom furlanskog vojvode Radvalda. Pa
‘a0 akon daje o tim dogadajima zanimive
podatke; pripowjeda da je Raduald prije bite
fagovoriohrvatsku vojsku u vasitunjezinom
jerk, pa ju je time smeo, navodno svladzo i
svakako prisiio na povratak. U rom pothvatu
jamaéno je sudjlovala samo vojska jednoga ili
‘raj plemena ~ostala plemena évrsto su stala
tna osvojeno tl, prekrtivsi ragune bizantske
politike. Odnes prema katoicizmu, koi posta
ju sve fern, nesumnjivo su bili ona) faktor
Koji je Hivatima dao snagu stabiizacij, uko-
‘vio th na novo) emi
Prirodno je da je do toga dodo, jer je erkva
povela prema Hrvatima od prvog dana sasvim
Adrago poliku negoli Bizant. Doduse, u te je
godine papinskavlastu Rim u tfkim krizama,
Al erkva ima vet svoju jasno izradenu politicku
ida. Malo vremena prije dolaska Hrvata na
jug, god, 604, umco je papa Grgur I Veliki, koji
je wspio sagraditi EvtsttemeljKatolcizmu, dati
hu unutalaju organiza, proves duhowno
prodiscenje i postavt smeenice a bud anv
ak. Podrijetlom Rimljanin, najprije rimski
tradski prefekt, a onda monah, utjelovio je w
Sebi iskustvo poltgara-upravitlias gorlivosca
‘jernikaideologa. Karolikoj erkvi daje snagu
53
ojom ce oblikovati novi svijet duhowno i
ekenjalno, Po Grau Terkva prima w basin
hws nigovim duhom stvarnosti i strogost,
Raper extkoj Blagoglagoivost i filozofsko
{eps U srkvenu organizaciu unos! discilins,
“otra nove metode djelovana, daje apostolau
inamiko, Sint erkvu w svema nashednikom
‘imskog duhoynog, a po tome mina i poliée
trode
og
(Od svih zemala, dapate i sjeverih talja
ih ge npr biskup u Raven ne priznaje
prvcostva rimskoga biskupa, Dalmacia je naj
fesnije povezana s Rimom, Vebu je tradi
‘elatvno lake komunikacije morems, Dalmatine!
posta prvosvecenici sv. Petra, ato jo pojasa
2 how interes 24 dogadaje na istofnom Ja
“anu. Lad crkve o&to su obavijeiten bole od
“irvasnka Bizanta © novim dostacima, njthovo}
Sac sklonostima,tognije asin mihove bu:
‘Jace mogucnosti ~ 1 oni ih ne poten
Gelva je prva slast koja neposredno stupa a
is vlaScu Hrvata, prianajut je tako kao
1 Sinjenicu, Neizravno nam to wjedno do-
hue aj ea hevatska vlast morala bit dobeo
reanivrana, kad crkva pokazuje 2a nj interes
‘racuna. Papa Ivan IV, sama rodom Dal-
nae, koji vlada 0d god. 640. do 682, aliew
hrvatske keajeve svog poslaika. To je
spat Martin, kojemu je formalna zadaéa da
‘hupljue-earobljenike, prikypla svete moda
Jamaéno up to i razvii siruacy te ecient
rnogucnost 2a stvaranje normalnih odnofaja
izmedu Crkve i novih doijaka. Opat Martin
pute nesmetano po elo} Dalmaciji koja tada
ma vet eitori od danainjeg; bilo je to prove
iso samo uz sustetive dopustenje 1 pomoe
3 plomena Bijeih Hevata. Za nasledaika
Ivana IV ~ a nasledje ga, gin se, upravo
9) opat Martin, kojé prvi doazi kao papinski
isla mod Hrvate ~ uévrduje si peosiruie
nd na uskladenju th odnodaa.!
Pok‘tavanje je bio dugotrajan proces
Vec 2a ih prvih deselega opstanka Hrvata
* vu mnogo se toga promijenilo iw samo)
hmarsko) zemlja sto tako iw meduna
no} politi. Romansko puganstvo, Koje 22
avarskohrvatskih ratovasklonilo na otoke, vra
til seu stars rimska nasi; ostacstanovnika
razorene Salone sklanjau se Dioklecijanovs
palagu, osnovavi Split? U zidinama staih gra-
dova buja novi fivor, oni rasty i azviaiu sy
‘ima romanskim nasejima postaje sve potrebn-
je neposredno zalede koje je w hrvatskim ruka-
‘ma. Djeloje tu, makar i rudimentarno, diktat
svakidafnjeg gospodarskog Zivra, Plemena pak
Hevata upoznavajg ssa starosiediocima,njtho-
‘im naginom fivota,nihovim tegevinama civil
‘ac. lrmeda doijaka i starosjedilaca razvijai
se skromne tgovacke veze. Ti su romanski gra-
dovi vezanis ostalim svijtom odakle dolaze
‘obra, mnoga nepoznata2ato bas privlativa za
Hevate; a mnogo je toga od stare cvilizacje i
prediviclo sve ratove; raitite sitne dnevne
tudobnost, kun’ ureds, orute i orude. A onda
je tu more koje magicnom snagom privlai sv
ogas plemena, sto su doila iz Zakarpaca, samo
od staosjedilica mogu nauéti kako se slijede
‘akon, spounaja zakonske tne, od nih oti
‘ai vrijednostzakona. Interesi fomanskih gra
dova i nihova Irvatskog zaleda sve vile se
isprepet.
Postupao se mienja i medunarodai poloz3
Iscna, car je Heraklj uspjelo sates Pera
ce, pae ui Jeruzalem, avarska moé postalaje
leolran ofok dana%ojoj madiarsko) ravnic
Klien nashednik
train i vanske ke
fopasnost. Bizant x ne mofe mnogo brinuti 23
Dalmaci Sve ro jagaurjecaj Rima koji je wz ro
a tensa et
‘Ves pola stljea nakon svoga dolaska na jug,
Hivati primaju kesteje To je najzamasoija
‘odluka 2a njihovu i polticku i kultuenu buduc-
host, Katolicizam ce odsada oblikovati Hevate,
‘davai pravac eazithu njihovih cobustih ence
iba, prodivs im vibe tumagene o mista ivora,
Tspunit th svesnoiéu 0 svoj sudbini,usadivi
ta njihovo bivstwo kaleme zapadne mish ose
jas dati novi potica)stvaanju. Sigumn je, ai
tasvim je pritodno da ée pod urjecajem katolc:
ima u jima mnogo toga armen ali za vada
je mnogo ée toga bit | dano; katolicizam ce
‘ovorti Hevatima koji tj put i nacionalno ne
5S
poralinin
2 Hovata
a
5 pr upoznali~s peavom p
re samo financisku mo erkug
jzino karitatimo djelovanie
rail Morals poznat
sev0 mote edna a
gradova, wf
Jamaéno 0
vak nekeScanskih Hrvata
slgno kao Sto je Dubro
publike, branio nek
edema i da sc
nantnost 28 dale, Dualizam, koji je proteo do-
[iscanska slavenska vrovanja, u svojoj je Bt
fotan 4 sumoran, éovieka Gini nemognom,
‘avom neodoivihsnaga, yjetla i Tine, siege
tranice snazi Govjetjeg dua, jer po dualizma
‘ioe iednako moéno kao i Dobro. Cem-bog je
‘van Svantevida, Krianstvo sa svojom verom,
1 vse pravdu,ispunjeno oxkuplenje Coveka,
{ine se ude utitnicima nepobjedivog Sve
cslobads th od méte pesimistickog duaistckog
{atlama, neprestano sijuéi moéno sjeme nade
Skladan, boli fivot romanskih gradova u odima
vata bio je takoder posledica kranske mic
si. T onda konaéno: morali st spoznati oni
‘oe, koji se prvi pokrstite, da im krSéanstvo
Aaje novu snagu opstanka jer ih gin ravnim
omanskom stanovnitv
Pokritenje Hevata bilo je dugotrajan proces.
ago je taja0 sam in prijelsza Hervata na
Irséanstvo, a ok dulje protimanje dakom kei
sta Piholot je nevirojatno i nemoguce —
sovoretio poltikom paktu So ga je Borko w
{asu kritenja sklopio s papom, veli Sakae ~ da
bi se za vladanja jednog jedinog pape ~ makar
13 ladao 13 godina kao Honore (625-638) ~
‘il jedan ratoboran narod obratio na ka
sivo | postao tako krotak i ponizan, da bi
mogao t sklopiti jedan proturatn ugover, osn0-
‘an na posvereligionnim motivima. Opée pili-
ke u doba cara Heraklija (610-661) baS nis
bodrile na takwu kejepost. KeStenle primajy
amano u prvom redu vodstenifaktoripleme-
3,4 to onih najblifth romanskim gradovima.
Poalje Ge w susedstwa Franaékim carstvom
od kréanstvo pred Hrvati u =Treéo} kat
‘anskoj Hevatskoj« joni u zoni Kvarmera; pos
iednje pak od svih hrvatskih plemena tek oko
fod. 830, pod pritiskom politikih pik, po-
lrsir ce se pleme Kaéiéa, koje se nastanilo w
«etanskom podrugj. Plemena w unutrasnjo=
“i, odijeljena od urjecaja Zapada neprohodaim
orama, ve dale w vee svoih preda, onamo
Polagano prodire keSanstvo, zahvaéaju samo
vierovs
Povrina, pilagodujuci se samo star
ima. Obl tla bit e tamo razlog za mnoge
Polke i duhowge keize. Kako je keSanstvo
odialo w unutasajost hevatske emi,
Jct, Se se prigodom osnutka zagrebae
3 pri
Toshupije god. 1094. iejekom istcalo da
bishupija treba prutiti uporite 23 suabijanie
Poganskih zabluda. Dok se u krajevima du
‘mora gradilo vee erkve Krstove,u kontinental-
no} Hivatskoj, po bosanskim planinama i po
Gvozdu jt su plamnjeli ognjevi Svantevidow.
Ugovor Hevata s papom
Bizantski car Konstantin Portrogene, bile
ei pokeitenje Hrvata, napomine:
"Ovi pokriten Hroati ne atu rado izvan
‘granica svoje zemlje, jer su dobil neko proro-
Zanstvo ili zapovied od rinskog pape, jl fe m
ddoba cara Herakli, cara Romeja poslao svece-
ike & pokrtio th. Nakow Sto su primi krScan-
‘00, Hroati su dali potpisanu obvecu i neopoz-
‘tm zabletow svetom Petru Apostol, da rikada
nece sorudiem provaitiwtudu zemiu, nego da
(Ge Live w mira ea svia koji to Eel, primivii
‘a uzvat od rimsko pape ova) blagoslov: ‘AKO
‘i ikada neki drugi narodinavail i povelirat na
emlin Hrvata,noka 2a nth (Hroate) rate §
‘alti th Bog’ Hroata, a pobjedu im donese
Petar, Kristo wZenik.«
“Taj Portirogenetov podatak wve do nah da
na amen je spoticania 2a povjesnike-uéenjake,
podilene u dvje grupe: preu, koja uopée ne
poklana viere Porfirogenctovim tvrdnjama, i
<rugu, koja je osvjedogena da je bizatski car
“povisnikpis2o svojedjelo na temelju pourda:
th podataka, samo ih je tui tamo uljepfavao
ra Korie bizantske slave. Glas 0 ugovors pape
‘Agatona (678-681) s Hevaima koje po svom
<duhu preteéa modernih mizorvornih paktova 0
‘nenapadanju medu narodima, sam po sebi mote
se Gini xagonetnim, ali posta usjeriv dim se
‘jegov postanak povedestadasnjim dogadajima
‘Puklopi tadainju medunarodnu politigk 8
tuaciu, kao i je to ini S. Sakad.* Samo 2a
‘edeset godin ia hed (god. 622.) Muhame-
dvi sljedbeniciuspel su poraii Perisko car
‘vo, Bizantu otetiistoéne i juine pokrajine,
Svojom mornaricom iavest napada) na sam p
pin zavisj Siciliu Pred zajednickom opasnokeu
papinski Rim i Biant predaju zaboravu bait-
iene politike caspr. Papa Agaton razvia d-
plomasku akciu vlog sla, snamjecom da ie
57
rajednce keiganskih narods ukloi razdore i
fatove, da bi tako ojaéana mogla docekati nove
fsrtae lama, Tw je veéw zametk ie PO
frees Kriarskih ratva, O ro) akc govort
poslanica koja papa Agaton patio caru Kon-
Pennine Pgonate a crkvenogsaborau Rims
Uskrsu god. 680, 3 koja je potpstozaiedno st
125 nazodnih biskupa. Papa u toj posanici
ravodi da je bio aslo moge od svoje rage
bBskupi edo Langobarde i Slavene, Franke,
Gale, Got | Britance dese »neprestano rsp
ruju da saznaju tos Gini w pian apostoske
‘jetes. Ta aposolskopoiigka akciaisickom
Zahvaéa i Slavenes Ti »Slavenis pak mogu bit
Samo plemena Hrvata na Jadrana, miko dv
pi Jee samo nova hrvatska em, jedina od
{wih tadanjh slavenskihzemalia, po svom je
tcogrfskom poiigkom poloajyvalan faktor
ta svetadanjepoltizke osnove Prostor St su
{2 url w svoju laseHrvai, seojim poltajem
fh moru rst barama na tiko pristupag-
‘nom kop, proegao se od sjevera na jug kao
eka brana, pesca sve deve i tadajok
‘lo five i jedin sigurme komunikacieizmede
srednjoevtopskoga istoka i zapada. Otkako je
Saracenska lta sala ara po Mediteang, ob
je ie poskotlavalnos toga prostra je i
ne protec jedinsiuran pu do Bizana; sigur
host pak roga puta zi je samo od patel
Ske sklonost eanike sage Hrvat, Zit,
putem u VI soe paste do X soja Kretat
58
Ge sa diplomatska poslansva
408 w IX stolecu, Bod. 870,
‘arobiti papinske poslanike na
rigrada. Neminovna je dakle
papinsku veliku verskopo
{svoj sustavprivuse Hrvate;
prima keitene, sklapa saver 8
‘bia jednu od nave polit
ih je narod u formiranjy
steci: medunarodno priznanje ¥
Pokrstenje mu donosi to pF
time nos i sve Blagodat i p
kao raynopravan élan ulazi
skib naroda i dréava,
Prva desea idle od d
jug, kad im je osvojena zema
‘od veliki politigkih potresa,
1 nepovrat, Hrvatiulaze w
tke, odlugnost nihova geopa
rut Ge im i snagu i slabosti
Imijenja. Na 2apadu pod
rastaje mocna dréava koja pod!
svoju materialna snagu uj
Ssnagom Rima, postajul sve o
om Bizantu, Obnavlia se sara
Inroka 28 prevase u evropskoj
Hivata postaje frontom,
dva svijet, dvi kulruray a
sostava, See mane zavidan bit
i polos zemlje Hevata ~ ed
sudbina 2a viekove.
