Table Of Contentprof. dr. Tomislav Ivancic
DUHOVNA MEDICINA
(prirucnik - skripta)
Zagreb 1991.
O '2^
PREDGOVOR
Ova su skripta nastaia na temelju predavanja prve hagioterapijske
skole odrzane u Zagrebu 1990/91. godine. Slusaci su snimali predavanja
kasetofonom, a onda ih prenijeli na papir, te ih pokusali pretociti u pisani
oblik. Stoga se ova skripta ponesto razlikuju od skripta pripremljenih
izravno u pisanoj formi. No, ona donose bit izrecenih predavanja.
Skripta su nastaia prije rata u Hrvatskoj. Otada su se spoznaje
razvijale i kvaliteta hagioterapijske metode uvelike napredovala. Ipak, bit
ovdje opisane metode je ostala nepromijenjena, te skripta bez sumnje
mogu biti dobra podloga upoznavanja duhovne medicine i odredene
pripreme za polaganje ispita prvog semestra ili prvog seminara. Za
prakticni rad ovom metodom trazi se naime minimaino cetiri seminara,
odnosno cetiri polozena semestra, te dobivanje svjedodzbe ili diplome
kao dopustenje za takav rad.
Zahvalan sam svima koji su se trudili na nastajanju ovog prirucnika.
Autor
Zagreb, 26. sijecnja 1995.
UVOD
Kroz brojne seminare za evangelizaciju Crkve sve je jasnije
izranjala svijest i iskustvo, da Crkva posjeduje terapiju za trece, najvaznije
podrucje covjekova zivota - duhovno podrucje.
Nakon jedanaest godina odrzavanja seminara u zemiji i inozemstvu,
odiucio sam se na organiziranje ustanove za lijecenje duhovnih bolesti.
Tako je nastaia drustvena humanitarna organizacija „Centar za duhovnu
pomoc". Nakon cetiri godine takvog rada s pacijentima praksa je pokazala
nuznost da se podruznice naseg Centra osnuju u svim gradovima
domovine. No, i prije domovinskog sirenja, nastali su takvi hagioterapijski
centri u Austriji i Njemackoj. Godine 1994. toj smo metodi dali ime
hagioterapija, sto znaci lijecenje Svetim. Metoda, logotip i ime su zasticeni
u Republici Hrvatskoj. U izlazenju je i znanstveni list pod imenom „Acta
hagiotherapeutica croatica" u kojem cemo znanstveno utemeljiti nas rad i
objelodaniti rezultate. Metoda je izvorno nasa i vrlo prihvacena u
inozemstvu.
Ovaj prirucnik ce vam dati osnovne informacije o duhu - pneuma, o
duhovnim bolestima, o dijagnozi i terapiji.
M^^sS^ pomoc, na temelju koje radi Centar za duhovnu pomo6, ima svoje^
metode, oil j eve, svoju vlastitu saiagu i vlastito radno podruSje.Da
bi se uocilo to podruSje, neophodno je u covjeku razlikovati t i j e l o,
psihu i duh.Za podru5je Sovjekova t i j e la mjerodavna je medicinaa, zea.
podrucje psihe psihijatrija, a za podrucje duhaa oSito je mjerodavna
ona medicina koja duhovno Iije6i.'0p6e je poznato da su na podrucju
covjekova dxiha ,religije imale svoju sredisnju ulogu.U ^JUi^S^medicini
neophodno je ukazati na Isusa Krisjta kao povjesnu osobu i uociti mnostv
njegovih iscjeljenja.' Isus Krist je prvenstveno iscjeljivao covjekov
duh, a iscjeljenjem duha se iscjeljuje citav covjek.'
Kada kazemo duh onda mislimo ono u Sovjeku sto je u njemu najdublje
i najosnovni je, a. to je njegovo ja-stvo.-^ ave:/^eligi je govore o tome,
a to je i uvjerenje svaikog- oh§ti6vio_g covjeka, da covjek i nakon smrti
Sivi. Donekle nas na to upu6uju i klinicke smrti l j u d i, jer, duhovno
ostaje i ako je (materij^lno)), tjelesno otkinuto od covjeka.^ Covjek
givi i kada je bez tijela, a. takodjer i kada je bez, nekih psihickih
fi'enomena, psihickih sposobnosti. Tesko je r a z d i j e l i ti duh,dusu i t i j e lc
jer je covjek cjelina i to sa medjusobno pro&ima.- Citav Sovjekov duh
prozima fiitavo tijelo i psihu, a psiha xilazi u podrucje duha i tijela.'
Sto je to diih? Duh je ono podrucje koja nazivaino ljubav i li drugaSije
njeznost.^ Naime, u vise eksperimenata je pokazano da dijete ne moze
pre zivjeti ako nema nekoga tko 6e mu re6i da je v ri jedno,. tko ce- mu
iskazati njeznOgtj dakle ljubav.- Odraslog govjeka takv^^-^rtog^T^
dovodg, do besmisla i na kraju do samoubojatva.' Zato je upravo
logoterapija pocela graditi svoje lijecenje, koje je na granici du
hovnog. lijecenja i psihijatrije, na lije5enju smislom. Covjek koji
nije voljen,to je i znanstveno dokazano, sebe samosazal j eva, dru
gima predbacuje, postaje agresivan, upada u duboku depresiju i
svoj zivot zavrsava samoubojstvom/ Zato, kada se pitamo sto je to
duh u Covjeku, mozemo reci: to je ZIYOT u njemu. P s i h i j a t r i ja
l i j e Si odredjene elcmente toga zivota, a medicina kemijsko-fizikalnc
elemente Eakonitosti zivota, A sam zivot kao takav? To je podru
duha i mi to obiCno naeivajno podrucjem vjere.' Sto znaci vjera?
VjeraYprventrtven€u-e*ia44r povjerenje u nekoga,ili-ji&e%o.- D i j e te z: .1
i prezivi zato sto vjeruje, /ima povjerenja, oslanja se na majku,
nemocno je da i s ta napravi osim da vjeruje.' Covjek se moze ohucj
z-ato sto imsa povjerenja da 6e ga odijelo s t i t i ti od hladnade i
vanjske prijav§tine.'- On naveSer mo2e l e 6i u krevet samo iikoliko ima
povjerenja da 6e sutra ustati.^Ni jedna znanost mu to ne mo2e doka-
zati.'Ne mozemo nigdje useti sutraSnji dan, on ne T30stoji.' Kad covjek
xmaH^iraJbrc^siar-ri zaspe, on se predaje nekom iskonskom povjerenju.
Pitamo se - u koga? Da li je to samo prazno povjerenjer^ - pa. vec
sam se toliko puta probudio^valjda cu i sutra. Ne mozemo reci da
je to tako, j er dijete zaspe a da nema tog iskus-.tva. U djetetu
ima nesto iskonsko, s njime je rodjeno povjerenje.' Dakle, covjek
kada navecer lijeze on zapravo ima povjerenje u nekoga tko ga s t i t i,
drzi. I li -Sovjek nikad ne moze biti siguran da ga dok spava nitko
nece napasti, ne moze imati nikakve znanstvene i psihiSke sigurnosti
Nikakve razumske sigurnosti ne moze imati ndjonda kada jede neko
jelo da mu nece s t e t i t i, da nije otrovano, nikakve sigurnosti da
njegov braCni drug nece, recimo, poludjeti pa ga ubiti, nikakve
sigurnosti da ga u drustv^ u kojem se krece: nece netko ubiti.
On nema sigurnosti kad ulazi u tramvaj da ce i s t i ci na c i l j. to
je to? Covjek imaa to povjerenje i prije nego sto razmislja i prije
nego ga netko uvjerava. Covjek pije vodu, a da ne moze -ftika4a
biti siguran da voda nije otrovana.Dakle, kamo god krone, krene
z,ato sto ima povjerenja. f/Ii planiramo sutra, prekosutra, samo
Zato sto im^o povjerenja. Nemamo nikakvi^^sxg^mosti, n i ti mozemo
uzeti tu sigumost da cemo sutra stvarno zivjeti,' ne znamo hocerao
li uopce biti zivi. Sigurnost nitko od nas ne gradi ni na kaukvoj
medicini, ni na kakvoj f i l o z o f i j i, ni na kakvoj p s i h i j a t r i j i,
J
ni na kalcvom znanju, nego na nekom unutrasnjem osjetilu koje nazi-
vamo povjerenjem i li vjerom. Ta vjera je temelj Sovjecjeg zivota,
Sovjecje egzistencije. Moze se redi ~ covjek je vjera. Onog casai
kad covjek ne vjeruje, i li sumnja da ce se ujutro probuditi, on
vise ne moze zaspati. Onog 5asa kada posumnja da. je jelo otrovano,
vise ne moze jesti.U trenutku kad pocne siimnjati, on postaje psihicki
bolestan, a li i duhovno bolestan. i zato ce u takvim slucajevima
etj-s^^S5=^i malo pomoci p s i h i j a t r i j a, a medicina jos manje. Mozda
moze trenutno otkloniti simptome,ali ne i temeljy^T^oitoji neko
iskonsko povj erenje u covjeku koje se ne temelji ni na ljudima,
ni na iskustvu vlastite proSlosti, ni na opc^^judskom iskustvu,
nego ono naprosto u covjetu jest. Sto je to? To zovemo DUH. Medjutim,
da bi covjek imao povjerenje, vjeru dakle, on mora imati ono sto
zovemo LJUBAV. Erije te vjere mora vec postojati ljubav. Covjek
koji nikada nije dozivio njeznost i ljubav, ne moze vjerovati da
ce prezivjeti i on nuzno umire. U njemu nap^x^a-to i psiha i t i j e lo
tako venu da se on ugasi sean od sebe. Povjerenje o kojem govorimo
ne daju ljudski odnosi, j er covjek vec od trenutka zaceca iraa to
povjerenje.To mu ne moze dati ni otac ni majka n i ti netko drugi,
to je iskonsko povjerenje. Ivli kao v j e m i ci kazemo da to povjerenje
daje Bog. ifeb^a |^ scan ska vjera kaze da Bog u trenutku zaceca stvara
Covjeku dusu, da je Bog onaj koji zahvaca covjeka u trenutlcu zaceca
i ulijeva mu povjerenje. I zato, kaze sv.Ivan -sto nas je Bog prije
ljubio, zato sto to iskonsko povjerenje postoji, zato covjek
moze vjerovati.I zato on vjeruje majci, vjeruje joj i dok je u
njezinoj utrobi, a li ako se dogodi nesto, f\^Ki ftr€<s. Sei:, K§ji
djetetu potresu to iskonsko povjerenje, onda nastaju rane ne
covjeku, ha covjekovoj vjeri,nastaju bolesti na zivotu kao takvom.
Ovo su temelji na kojima se moze graditi 6itava milosna, duhovna
medicina. Da bismo to jos bolje shvatili dovoljno je uzeti knjigu
Prankla o podsvjesti pa vidjeti kako on pokazuje i dokazuje
svojom egzistencijskom metodom da u covjekovoj podsvjesti ne
postoje samo neke vrste'^^^i^'^Sr-m^i-e^o gdje se skrivaju tvjogovi
nagonski elementi, dalcle ni&u poti^auti u podbVJb"bJ:, nego se
zarpaeenro tamo nalazi jWh-i;i duhovna stvaimost koju/^ziva{*e BB^ pod
s v j e s t i. To znaci, u Covjekovoj podsvjesbti, u njegovo j srzi postoji
nesto sto mozemo nazvati duhovnom egzistencijom, duhovnom osnovom,
duhovnim realitetom i li zapravo prisutnoSdu transcedencije. Transce-
dentno je dakle vec u dubini covjekova bitka." Covjek je, mozemo
reci u torn smislu, nepopravljivo religiozan. .23a;_^osadasnje metode
su pokazale, uzmimo boljSeviCke i li marksisticke gdje se sistematski
pokusavalo na svim razinama dokazati da Bog ne postoji, da je to
nemoguce. Pokazalo se da Bog koji je potisnut u podsvjest najednom
negdje izbije, ta dxahovnost izbije, i vrlo se snazno izrazava i
ifczarava, Zato Prankl kaze;- covjek moze b i ti svjesni ateist, a li
je uVi-j-ek podsvjesni teist, vjernik. Potisnuta vjera u cov j eku, dakle
potisnuta ljubav, radja nemod da covjek d^ozivi iskonsku vjeru, iskon-
sku ljubav^ a time je ugrozen zivot. •Gv^pe—^oi^b dobro razliko-
vati ateistu od ateiste, j er ateistom nazivamo onog covjeka k o ji nije
u nekoj r e l i g i ji - ako su r e l i g i je verbaliziranje duhovnog u covjeku,
ateist je covjek koji ne verbalizira na toj razini, a li on i te kako
dobro verbalizira svoju transcedenciju na razini savjesti, time sto
cini dobro, zeli dobro, pokusava dobro z i v j e t i. On je dakle svjestan
ateist, a li podsvjesni vjernik. U tom smislu Frankl stvarno Ivusx pravo
jer j e, kako vidimo, nemoguce b i ti ateist. S druge strane mozemo
imati obratain slijed, da se neki religiozan covjek prihvaca tmliko
religioznog vertaliziranja, posvjescivanja, a li na svojoj povrSini,
razumski i saano emotivno givi vjeru a da nije prakticki nikada
verbalizirao svoj odnos prema Bogu, da nije nikada srcem dosao do
tog verbaliziranja i zato ostaje neka vrsta ateista. Takav covjek
moze izvana izgledati dob^r vjernik, a li on je zaPi"avo(Tormalni
5/
vjernik i zato mo2e b i ti duhovno bolestan.' Ateist je stoga onaj
Covjek koji je u sebi ubio vjeru, to jest iskonsko povjerenje u
trancedenciju. S^a ve(5 donekle vidimo gdje se krece nasa siii^^sjsHa
duhovna Vrlo je vazno ovdje povuci granice prema medicini
i psihi j a t ri j i, a li i objasniti or:^ ljudima koji imaju nepovjerenje
prema tom cijelom j&ets^tt-postupku, Njima se moze u c i n i ti da ih
nasim duhovnim lijecenjem zelimo uvesti u krscansiivo^ da je sve to
obiCna religiozna ^r-rk-a—J! zamka. -^ato je vazno naglasiti da mi
lijecimo covjeka kao covjeka. Krscani, muslimani i li neka druga
konfesija moze imati svoju bolnicu, a li ne znaCi da ce oni p r i v l a c i ti
u svoju vjeru ako se netko ide k njima l i j e c i t i .' Drugim rijecima,
kada imamo neku konfesionalnu bolnicu onda se ne radi o tome da ce
bolesnici u toj bolnici b i ti uvlaCeni u neku vjeru, nego se radi
o tome da ce oni b i ti tretirani iz onih snaga koje ta konfesija
ima. Kad kazemo da mi lijecimo ljude, to znaci da mi lijecimo
snagom koju dobivamo iz nase krscanske vjere i svog odnosa prema
Isusu Kristu, a. to ne zn^ci da mi zelimo ljude privlaCiti na krscanstvo.
U evandjelima pise da je Isus lijecio, a li ne samo one koji su ga
s l i j e d i li i li one koji su pripadali njegovom narpdu, nego i one
koji nisu i s li za njim kao i pogane.' Isus, dakle, nije l i j e c io
ljude i onda ih primoravao da idu za njim i budu clanovi Crkve,
a li je lijecio iz snage koju je crpio iz povezanosti, u duhovnom
pogledu, s transcedentnim, s Ocem. Isus je pomogao da covjecanstvo
" ima zivot u izobilju". To je nase lijeCenje.' Ono omogucuje
da covjek ima potpuno povjerenje u zivot, u sve sto postoji. ZaSto?
Jer postoji transcedentni koji proniCe sve i svojom 'fcsiscatH. prisut-
noScu ulijeva covjeku povjerenje u zivot.' Nas^ lijecenje se dakle
temelji na tom osnovnom iskor j en jivan ju bojazni i straha.''
strah je - kaze Ivan - znak da nema ljubavi.' Sto je zapravo vjera?
Vjera je ocas povjerenje da sam voljsn. U b i ti je vjera uvijek
vjerovanje da me Bog v o l i, g to je omogucenje zivota.' I jos nesto.
Isus je davao snage da i oni koji idu za, njim mogu l i j e c i t i .- Prema
tome, mozemo reci da nasim metodama lijecenja mogu cak i a t e i s ti
l i j e c i t i, naravno radi se o teoretskom ateistu,- Teoretski ateist
je onaj koji smatra da Boga nema, g li radi po svojoj savjesti,
radi ono sto je dobro, dakle ima duboko povjerenje u transcedenci ju.
To znaci da negdje od po5etka nije izgubio to iskdsko povjerenje,
unatoc svojim teoretskim, kasnije razumskim postavkama da Boga
nema. Sj^etimo_se onog sluSaja kada je apostol Ivan r^ao: ^ospodijif
ima jedan koji lijecij_a_n£_±(ie_ za nama, u tvoje ime lijeci"'. I s ta
Isus odgovara? <Pustite ga, j er ne ,moze_.ni^^ .spiDmenuti
mo je ime/astovremeno orokleti.. Boga _i^ m^e ,_pustit e_.ga.,__ j er onaj
koji nije protiv vas, za vas j e ^. /ro~~j"eunedno odgovor.-, onima koji s
boje da ne bi nase lijecenje bilo prikriveno proz e l i t i z i r an j e„
prikriveni nacin da ljude privucemo u Crkvu.' Crkva je na Koncilu
jasno izjavila da pos-taije i da mora postovati savjesti svakog-
covjeka. Prema tome bilo bi nai-vno preko takvog lijecenja pokusa-
vati bilo koga privlaSiti u svoju vjeru, j er -vjera je milost.
Vjera je dar koji Bog daje, a svatko je Slobodan da je prihvati
i li ne. Cilj je naseg djelovanja fgi raditi za covjeka, za svakog
covjeka^ za ono za sto je Isus Krist dosao.' iMi samo zelimo, iz
bogatstva koje nam Bog daje u nasoj krscanske j v j e r i, pruSsti
drugima.- Na nama je kao krsdanima, ako smo svjesno dozi\jtli Bozju
ljubav, povjerenje, da to i drugima pruzimo.' U tome se sastoji
nase lijecenje. Jasno je da nije tesko povuci granice izmedgu
naseg duhovnog lijecenja i lijeSenja klasicne medicine. Naime
medicina l i j e ci onaj dio covjeCjeg bitka, covjecje osobnosti
u kojem vrijede prirodnoznanstveni zakoni, kemijsko-fizikalni
i zato ona raedikamentozno l.djedi. Sto su prirodoznanstveni zakoni?
7/
To su zakoni kemije i fizike i oni djeluju neovisno o covjekovom
vjerovajiju i nevjerovanju, Kao sto neki aparat radi neovisno o tome
vjerujes li ti u njega i li ne. Aparati djeluju po zakonu kemije/
prirode^ ?t fizike. Nase tijelo radi po tim zakonima i zato se moze
l i j e c i ti lijekovima.' Normalno je da ti zakoni mogu b i ti ugrozeni^
ako je covjek psihicki povrijedjen.Mo2e se dogoditi da covjek u
psihickoj panici unisti svoje tijelo.Postoji djelovanje psihickog i
duhovnog na tjelesno,pa se zato govori o psihosomatskom lijecenju.
Uvijek moramo imati na umu da t i j e lo radi po zakonima kemije i
fizike,medjutim ,kada se radi o duhovnom zivotu covjeka,onda tu
vrijede zakoni zivota,a zakoni zivota su, da tako kazemo,moralni
zakoni. Recimo, Deset zapovijedi Bozjih.Isus je rekao:**A.ko hoceS uci
u zivot drzi zapovijedi^^/flSmeTcOT koji|mrzi, koji nema povjeren;
u drugoga, dapace odbija ga,takav covjek je u strahu i panici i
njegov zivot mora uvenuti. Zato,kaze sv.Ivan da je mrznja ubojstvs" -
ubojica je tko mrzi svoga bratajDrugim rijecima, ono sto mi nazivamo
grijeh,krivica,to su upravo.podrucja gdje se ubija ono iskonsko
povjerenje u covjeku i s t v a r a^ nesposobnost za zivot. Ivlrzn j a je
nesposobnost da nekom vjerujem,nesposobnost da primim znakove njegov;
mrzim
povjemja da me cijeni, a ne da ce me unistiti.Time sto drugoga j a f"
lolazim u sve dublje i dublje rane u sebi kao i u nesposobnost da
vjerujem iskonskom"|^r-anscendentnom. Zato svako ki^^r^e/savjesti
zapravo dokida zivot.Grijeh ubija zivot u Covjeku.Ako kradera u menc
ulazi strah, muka,ako psujem to je u meni negativna stvamost.Svaka
negativna recenica,rijec,pomisao razara povjerenje,a to znaci da za=
pravp razara 2,ivot.Nasa krscanska teologija kaze da. istocnim grijehc
nije covjek ubijen,nego je tako teirieljito rainjen da je nesposoban sa-ir
se v r a t i ti Bogu.On ne moze sam sebe dignuti i zato dolazi Isus kao
Samarijanac . S^rtriar-^j;d4^ax^oGa^od nabi-o^j4^ , sye^^b—erd nao no^.Zato
mozemo reci da vec onaj prvi grijeh oca i li majke,ukoliko se zacece
