Crkve otoka Brača vodič

41 Pages·1998·41.4 MB·Croatian

by  Brački dekanat

V O D IC
C R K VE
OTOKA B R A CA
Sadrzay
0(to)ce nas svagdasnji 2
Kako u jednom danu osobnim automobilom
pregledati otok Brae? 4
Blaca : 5
Bobovisca 8
Bol 10
VODIC - CRKVE OTOKA BRACA
Dol 13
Donji Humac 15
Nakladnik:
Dracevica 18
Dekanat Bracki
Gornji Humac 20
Lozisca 23
Za nakladnika:
Milna 25
Benjamin Capkovic, Teodor Dorotic,
Mirca 29
Ivica Eterovic, Ljubomir Galov,
Murvica 31
Ante Jelincic, Vicko Jelincic,
Nerezisca 33
Stanko Jercic, Tonci Kusanovic,
Novo Selo 37
Stanko MilanovicOFM, Jaksa Rubinic,
Karta otoka Braca 38
Josip o. Simic, Andro Ursic
Postira 41
Povlja 45
Priredio:
Praznica 48
Ljubomir Galov
Pucisca 52
Selca 56
Lektor:
Splitska 61
prof. Sinisa Vukicevic
Sumartin 63
Supetar 66
Prepress:
Sutivan 69
IVIJE, Split
Skrip 73
Popis zupnika 75
Tisak: Popis samostana 75
BRAMIL Graphic, Split
upisana u njegovo tlo i kamen, nego je i revno iscitavana i vrlo solidno obradena arheoloski i
OfTOtCE NAS SVAGDASNJI
historiografski, od prvog poznatog nam brackog kronicara, svecenika i biskupa Dujma Hrankovica
("Braciae Insulae Descriptio", 1405.) do zaljubljenickih monografskih istrazivanja Andre
Jutronica i vrijednih izdanja Brackog zbornika, te obilja inih edicija. Zainteresirane narocito
Crkva na Bracu upucujemo na dvije izvrsne knjige, dragocjene za upoznavanje Braca: "Povijest otoka Braca",
Dasen Vrsalovic, 1968. i "Brae - vodic po otoku", Petar Simunovic, 1987.
Brae pripada Hvarskoj biskupiji (sjediste joj je u Hvaru), u kojoj su jos Hvar i Vis te
KRUH. Brae zacijelo nije zitnica, ali Bracani nastavljaju svoj kamen pretvarati u kruh,
vise manjih otoka. Stoga se naziva i Hvarsko-Bracko-Viska, a zvala se i Otocka biskupija.
a sum svog mora i borja u sustanje klasja s krusnih polja. Svojim su kamenom, ali i svojim marom
Osnovana je 1145.-47., te je nedavno proslavila svoju 850. Obljetnicu. Njezin sadasnji ordinarij
i klesarskim umijecem, ugradili Brae na sve strane svijeta. A u potrazi za kruhom bracki su
mons. Slobodan Stambuk, 55. od ustanovljenja, roden je 1941. u Selcima na Bracu, gdje je i
iseljenici prosirili Brae na sve meridijane, od obiju Amerika do daleke Australije, osobito u
zareden za svecenika 1966., a za biskupa imenovan 1989. i zareden u Hvaru 30. travnja te godine.
velikom plimnom valu seobe pocetkom XX. stoljeca, kada ih je izdala loza i mnogi su ostali kao
Brae je jedan od tri dekanata ove biskupije, dekan je don Jaksa Rubinic, zupnik u
riba na suhom. Tada se rekordni broj stanovnika (24.398 - 1900.) na Bracu prepolovio, a danas
Nereziscima. Bracki dekanat ima 23 zupe i 12 zupnika (od cega jedan dominikanac i jedan
stagnira na oko 13.000. Sredstva za zivot vrijedni Bracani ostvaruju: poljoprivredom (ulje, vino,
franjevac), te jos 5 umirovljenih svecenika i 5 svecenika-redovnika.
voce, povrce) i stocarstvom (cijenjeni bracki sir i janjetina), kamenarstvom (na otoku i izvan
Zastitnik mu je sv. Juraj mucenik, ciji se lik od starine nalazi u brackom grbu. Vrijedno
njega, blizu i daleko) i ribarstvom, turistickim ugostiteljstvom..., a u zadnje vrijeme mnogi se
je spomenuti i svetog Vida, o cijem se blagdanu (15. svibnja) Bracni rado susrecu na njegovoj i
okrecu razlicitim oblicima male privrede.
njihovoj Vidovoj gori.
VODA. lako ga i danas znaju pogadati nemile suse. Brae ipak vise nije ovisnik o jutarnjoj
U cak osam brackih zupa blagotvorno djeluju i redovnice (casne sestre), i to: Kceri
rosi i gustirnama, kao nekoc kad je u takvim prilikama voda bila skupocjenija od vina. Istina, ni
Bozje Ljubavi (Milna, Postira, Supetar), Milosrdnice sv. Vinka Paulskog (Selca i Supetar),
sada ne teku potoci niz njegove klance, ali teku uz Brae, cak i kroz Brae, od uvale Trstene na sve
Sluzavke Malog Isusa (Pucisca i Sutivan), Dominikanke (Bol), Sluzbenice Milosrda - "Ancele"
strane, do brackih domova i poljoprivrednih povrsina. A ni tu se ne zaustavljaju. Cetina, kcerka
(Nerezisca). Svoju ljubav prema Bogu i bliznjemu vjerno svjedoce brojnim aktivnostima, posebno
Dinare, od davnina je zaljubljeno gledala prema Bracu, i kad ga se napokon domogla, obujmila
brigom za odrzavanje crkava, crkvenog pjevanja i vjeronauka..., a u sest od devet kuca njeguju
ga je zagrljajem svojih rukavaca, te ga ucinila vodonosnim i preko njega se, utrostrucivsi svoju
starije i nemocne osobe.
duljinu, razlila i susjednim otocima.
Naselja PUTOVI. Brae dans ispresjecaju dobre asfaltirane eeste koje, ponajprije, spajaju
njegove ljude i naselja i omogucavaju da citavi otok postane kao jedno selo. Ipak, svi putovi
Brae geografski prometno, administrativno, gospodarski... i u svakom drugom pogledu
bracki vode i k moru koje, poput maternicne plodne vode, ljubomorno zatvara Brae i odvaja ga
izrazito gravitira Splitu: na crkvenom planu, u sklopu Hvarske Biskupije pripada Splitskoj
od svijeta, ali ga u isto vrijeme s njim i spaja, cini ga susjedom Splita i Makarske (trajektne veze
metropoliji (crkvenoj pokrajini), na drzavno - upravnom Zupaniji splitsko-dalmatinskoj, vise puta dnevno), takoder Dugog Rata i Omisa i skoja-blizanca Hvara..., cak i Italije, jednostavno
Jednostavno, moglo bi se reel da je Brae prekomorsko predgrade Splita, Split glavni grad Braca. more je magistralna cesta Braca, koja njegove ljude vec stoljecima cini gradanima svijeta. U
Ta satelitska upucenost Braca na blizi Split zacijelo je odlucujuci razlog da se na Bracu , za novije vrijeme Brae se preko svoje zracne luke priblizio Zagrebu i svijetu, a zrakoplovnim carter-
razliku od vecine ostalih jadranskih otoka, nije nikada razvio glavni grad. Uz Supetar, koji je tek linijama u Ijetnoj sezoni izravno je povezan s mnogim gradovima Europe.
nedavno dobio formalni status Grada, na Bracu je jos 7 opcina: Bol, Milna, Nerezisca, Postira,
PALACE ISPOMENICI - bogatstvo su Braca kakvim se mnoga znatno veca podrucja
Pucisca, Selca i Sutivan.Ta i ostala Bracka naselja relativno su mala, ali gotovo sva imaju
ne mogu podiciti. Prilozi u ovoj knjizici otkrivaju vam tek djelic i nagovjestaj toga blaga. Gradili
fizionomiju gradica (oblikovanu uglavnom u drugoj polovici XIX. St.), i po urbanistickom izgledu,
su na Bracu svoje bogomolje, nastambe i palace, kastele i utvrde... stari Iliri, Grci i Rimljani,
i po uredenosti ulica i trgova, i po socijalnoj strukturi te stilu zivota i nacinu ophodenja stanovnika. hrvatski Neretljanji, Mlecani i Austrijanci, benediktinei i glagoljasi, knezovi, plemici i pucani...
Benediktinci, oci europske kulture, svojim su dubokim svetim brazdama kultivirali i
"Kontinent u malom"
Brae. Svjedoce nam o tome ne samo Povaljska listina ("krstenica Braca") i prag Radonjin, nego
Doista je tesko o Bracugovoriti a ne sjetiti se zavicajne ode Vladimira Nazora, dobro i u svekoliku bracku povjest upisano njihovo geslo: Ora et labora - moh i radi! Citamo ga u
znane ne samo Bracanima, s onim famoznim refrenom "OTOCE BEZ ... povijesti, kruha, vode, velicanstvenoj krunici brackih gomila, spomenicima znacajnijim od piramida. Jer, piramide su
putova, palaca i spomenika, junaka i pjesnika, loze i masline...". Naravno sjor Vlado se pri tom gradili robovi pod fijukom biceva, a gomile su stvarali vrijedni Bracani u prometejskoj odlucnosti
izdasno posluzio pjesnickom slobodom i stilistickim kontrastom, kako bi odmah potom mogao sam da iz kamenjara iscijede kapi zivota. Ali, posto u toj zilavoj borbi nikada nisu zaboravljali da
sebe opozivati. A od 1940., kada je on to pisao, vrijeme ga je dodatno u mnogocemu demantiralo. covjek ne zivi samo o kruhu, Bracani su, i to iz pokoljenja u pokoljenje, svoj otok obiljezili
Kaze se za Brae da je kontinent u malom. Iz vise razloga. Ne tek zato sto je sa svojom svjetionicima vjere i duha. Mislimo na brojne starokrscanske bazilike i na jos brojnije, uglavnom
povrsinom od 394,68 km najprostraniji otok Dalmacije, a sa svojim vrhuncem Vidove gore (778 po vrhuncima postavljene, starohrvatske crkvice. Te "minijaturne bazilike" i "predromanicke
m), s kojeg nad otokom i okolnim morima opet bdije veliki kriz, najvisi vrh jadranskog otocja. katedrale" dragocjeni su bracki biseri, a vrijednost im podcrtava podatak da ih je na Bracu oko
Nego jos vise zato sto raznovrsnoscu svoje reljefnosti u tri globalne razine podsjeca na umanjeni 30% svih sacuvanih u Dalmaciji. Spomenimo uz to i bracke monaske eremitaze, samostane
preslik kontinenta. A mozda ponajvise stoga sto se Brae bas po spomenutim Nazorovim glagoljasa i picokara, poimenice jedinstvenu pustinju Blaca i Zmajevu spilju.
kategorijama, i jos po mnogima, nezadrzivo protegao na Kontinent i prosirio po kondnentima. Bogatu tradiciju sakralnog graditeljstva na ovom prostoru zaokruzuju u divni trolist
POVIJEST (i pretpovijest) otoka Braca, ne samo da je dubokim i neizbrisivim tragovima monumentalne i bogato ukrasene zupske (i ostale) crkve sa skladnim zvonicima (kampanelima).
d : ^' -^-^^-^
koje se uglavnom vrlo revno odrzavaju i obnavljaju. Doista mozemo reci da se Brae, kako
povijesno-arheoloski tako i po suvremenim kapacitetima bogosluznih prostora, odlikuje velikom
gustocom sakralnosti.
LOZA IMASLINA. Moze li se Brae bez njih uopce zamisliti ili njegov pejzaz naslikati?
Pa ako i nisu vise ono sto su nekad bile, Bracani ih se ne mogu i nikad nece odreci. Cak se ni
B L A CA
misa bez njih ne moze reci.
JUNACIIPJESNICL Zar smo o ikome drugom do sada i govorih? Zar je netko drugi
na ovom kamenu i mogao opstati, trajati, stvarati i kultivirati? I sve sto ovdje vidite, sva ova
divna pjesma u kamenu koju zovemo Brae, nije li sve to Bozje i njihovo djelo. Dok u Ijepoti ovoj Zupa Uznesenja BDM
uzivate, Njemu i njima hvalu dajte! Dostojno je i pravedno.
Don Stanko Jercic
Pustinju Blaca su
utemeljili poljicki glagoljasi bje-
zeci pred Turcima oko 1550.
godine i nastanili su se u spilji
KAKO U JEDNOM DANU Ljubitovica. Nereziski zupnik
Juraj Drivodilic darovao im je
zemljiste ispravom od 23. sije-
OSOBNIM AUTOMOBILOM cnja 1588. godine. Hvarski
biskup Petar Cedulin Kanonski
je priznao status ove svecenicke
PREGLEDATI OTOK BRAG?
zajednice 20. lipnja 1590. Zivjeli
su po vlastitim uredbama sto ih
je biskup potvrdio.
Iz Splita u 6.15 doci u Supetar u 7.15 sati. Uzeti pravac Nerezisca (pogledati z. crkvu i
crkvicu sv. Petra s borom na krovu apside); zatim voznja na Vidovu goru (pogled na Bol, Zlatni rat). S vremenom se ova
S Vidove gore povratak na glavnu cestu i produziti pravcem Praznica, G. Humac i Bol zajednica uzdigla do zamjerne
(pogledad DOMINIKANSKI SAMOSTAN i muzej). U 10 sati predah. ekonomske razine, osobito za
Oko 10.30 iz Bola povratak na raskrizje kod G. Humca, uzeti pravac Selca. U Selcima upravljanja svecenika Ivana
pogledati zupnu crkvu, spomenike S. Radicu, Tolstoju, Genscheru, Papi Ivanu Pavlu II. U Nemcica (1772 - 1800). Imali su
obliznjem Sumartinu otici u zupnu crkvu i samostanski muzej. cak dva vlastita velika broda.
Zatim povratak na zaobilaznicu u Selca i obici staro sjediste BENEDIKTINSKE Sami su obnovili sve poslije stra-
OPATIJE - Povlja (Povaljski prag, starokrscanske lokalitete). Oko 13 sati napustiti Povlja i hovitog pozara koji im je 1724.
povratkom preko Selaca, Praznica doci u Pucisca (zupna crkva, Povaljska hstina, kastili...). bio mnogo toga unistio, a tako
Zatim uzeti pravac Postira. 4km pred Postirima starokrscanski lokalitet sv. Lovre i der sami otkupljuju sva dobra
plaza Lovrecina. U Postirima posjetiti zupnu crkvu i uz nju ostatke starokrscanske crkve i pustinje sto im je mletacka vlast
samostana sv. Ivana. stavila na drazbu.
UkoUko ne uspijete odrzati zacrtani tempo posjeta i ne mozete dalje, onda se uputite u pravcu U pravnom pogledu
Supetra i vratite odakle ste doslU Ostali dio planiranog puta obaviti cete drugom zgodom. Blaca su pripadala nereziskoj
Oko 15.30 sati krenuti preko Splitske u najstarije mjesto Skrip (zupna crkva, BRACKI zupi pa se u nereziskoj crkvi
MUZEJ, tvrdava CERINEO, crkvica sv. Duha, pogled na Dol crkvicu sv. Mihovil). Crkva - ulaz nalazi njihov grob s natpisom i
Oko 16.30 sati uskom cestom voziti u pravcu Nerezisca preko D. Humca, Dracevice, godinom 1637. Samostalna
Lozisca, Bobovisca do Milne (zupna crkva). kapelanija za okolne zaseoke
U 17.30 sati povratkom preko Lozisca svratiti u Sutivan i preko Miraca natrag u Supetar (Obrsje, Dragovode, Smrka)
(zupna crkva, mozaik, muzej, Mauzolej). Zupni ured Blaca, 21423 Nerezisca osnovana je u Blacima 1855.
U 19.30 sati trajektom za Split. Tel/fax: [phone], 631-329 godine i upravitelj pustinje ime-
c x>
novan je samostalnim dusobri- Za potrebne informacije ili narudzbe obratite Pozeljno je da posje-
znikom. Danas opet pravno pri se na tel. [phone] ili mobitel 099/470-764. tite sve napustene i devastirane
pada nereziskoj zupi. samostane, a to su: Dutic,
Ukoliko zelite vise znati o Blacima, nabavite
Draceva luka, Silvio (Dubrav-
Upravitelj Nikola knjigu Jurja Batelja: "Svecenicka pustinja Blaca" u
cic), Zmajeva spilja i Stipancic!
Milicevic Stariji (1869. -1923.) u zupnom muzeju - Supetar!
vlastitoj tiskari u Blacima tiska tri Od Murvice do
knjige. U pustinji je djelovala Zmajeve spilje treba pjesaciti
pucka skola. Posljednji upravi najmanje 40 minuta.
Kako doci do
telj, dr. Nikola Milicevic Mladi
(1923. - 1963.), bio je astronom (Vidislr. 31.)
Zmajeve spilje
svjetskog glasa. U pustinji se
nalazi zbirka oruzja, teleskop,
brojne slike po sobama,
biblioteka i ostali vrijedni pre- Uputite se u pravcu mjesta Bol. Na raskrizju
dmeti. pred Bolom vozite desno u smjeru Zlatni rat, Murvica.
Kad dodete u mjesto Murvica, zamolite prvog namjer-
Crkva Uznesenja BDM
nika da vam pokaze put i pravac prema Zmajevoj spilji!
sagradena je 1588., prosirena
1614., obnovljena 1715. i 1757.,
a danasnji je oblik iz 1891. Ima
tri oltara. Orgulje su majstora
Ettorea Del Chiara iz 1884. go
dine.
Kako doci
do
pustinje Blaca
Osobnim automobilom voziti od Supetra preko
Nerezisca i doci do oznake Vidova gora. Skrenuti desno
u pravcu VIDOVA GORA i uskim asfaltiranim putem
voziti cca 300 m do oznake BLACA, gdje se skrece desno
makadamskom cestom (6 km) do prosirenja iznad
napustenog mjesta DRAGO VODA.
Tu se ostavlja automobil i krece uz selo
Dragovodu poljskim vijugavim puteljkom do pustinje
BLACA (20 do 30 min hoda!).
Oltar desno BLACAMA POSVETITE CITAVDAN
od ulaza - nekoc Pustinja je otvorena svakoga dana osim Misa u Blacima je jedanput godisnje,
za relikvije ponedjeljka od 8 do 19 sati. i to subota poslije Velike Gospe
BOBOVISCA
Zupa svetog Jurja
Bobovisca su maleno
naselje smjesteno u prisoju
obliznjih brda, oko 800 m dale
ko od mora, na zapadnom dijelu
Braca. Nastalo je od nereziskih
pastira u XVI. st. Kad je stanov-
nistvo naraslo, godine 1620., Za
jedno s naseljem Milnom odje-
Ijuje se od nereziske zupe.
U pocetku je zupna Podaci o zupnoj crkvi Zupna kuca
crkva za Bobovisca i Milnu bila
ona sv. Martina na istoimenom
brdu. Godine 1646. sedamdeset
Boboviscani su poceli graditi svoju zupnu crkvu njoj je kameni reljef koji
obitelji Milne i Bobovisca su se
sv. Jurja 1656. g. Dovrsili su je 1696. g. To je bila mala, prikazuje Majku Bozju s
slozili da im bude zupna crkva sv.
ali lijepa barokna crkva sa zvonikom na preslicu. djetetom Isusom u narucju i sv.
Marije u Milni.
Koncem XIX. st. ova je crkva postala veoma trosna, tako Martina na konju, koji svojim
Bobovisca postaju da su je Boboviscani porusili do temelja i 1914. sagradili macem sijece plast i daje ga
samostalna zupa zajedno s novu. Od stare barokne crkve ostala je lijepa rozeta, koja siromahu. Ovaj reljef se pripisuje
Loziscima 1750. godine. Lozisca je ugradena u procelju nove. skoh Nikole Firentinca iz XV. st.
postaju samostalna zupa 1909.
Sacuvani su stari oltari, krizevi i neki predmeti, U mjestu je i lijepa
Stanovnici ovog naselja te nekoliko baroknih pala. Nova crkva sagradena je u crkvica GOSPE OD ZDRA-
bavili su se poljoprivredom i obliku kriza. Vrlo je prostrana i lijepa. Ima tri oltara. VLJA sagradena 1890. g. Na
stocarstvom. Najvise stanovnika Uz crkvu je i zvonik. Glavni patron zupe je sv. Juraj groblju je malena kapela sv.
bilo je 1900. g., preko 600. Danas mucenik, koji se slavi 23. travnja. Nikole i vrlo lijepi mauzolej
ovo selo broji samo 16 stalnih obitelji Gligo sagraden 1898. g.
stanovnika. U zupnoj crkvi sv. Jurja
dvije su oltarne pale koje su bile
Postoji i mjesto Bobo Ostale crkvice
visca na moru, koje je nastalo kao Zupna crkva u staroj zupnoj crkvi. Pieta sa sv.
Jurjom i Ivanom Krstiteljem, rad
luka Bobovisca i Lozisca. Na
Palmine skole, i Gospe od
moru je oko trideset stalnih sta
Na obliznjem brdu je crkvica SV.MARTINA Karmela nad dusama od cistili-
novnika. Ovo naselje na moru
koja pripada ranoromanicnom stilu iz XII. - XIII. st. U sta, venecijanski rad iz XVIII. st.
bavi se turizmom i ima svoju per-
spektivu u toj gospodarskoj Zupni ured - Bobovisca, 21404 Lozisca
grani. Tel: [phone]
Raspored misa: zimi i Ijeti -10.30
C Z^ 9
Muzej
dominikanskog
samostana
Spomenuto je da u
Osnutak sklopu samostanskog zdanja
postoji i muzej.
zupe U njemu je zbirka
podmorske arheologije, numi-
zmaticka zbirka, misno ruho i
liturgijski predmeti.
Kako je Bol po svojim Tu je i zanimljiva zbirka
prirodnim datostima bio miljenik malih predmeta iz spilje
neba, tako je i po svojoj religioz- Kopacina, starih nekoliko tisuca
noj psihostrukturi raznolik i godina, zatim pinakoteka s vec
osebujan. spomenutom Tintorettovom sli-
kom, vrlo vrijedne inkunabule i
Da je krscanstvo u
stari dokumenti.
Bolu prisutno jos u ranim sto
ljecima, ocevidno je i po otkrive-
nim ostacima crkve sv. Ivana
Krstitelja.
Postoji, naime, zdanje
ispod danasnje crkvice koje seze
u VI. stoljece - s freskama. Na Dominikanski samostan
Glavici, u sklopu sadasnjeg do-
minikanskog samostana, nalazi
gdje ce oni sagraditi svoj samostan i crkvu sv. Marije
se "Biskupija" gdje je odsjedao
Milosne, sto su i ucinili. Vrijedi spomenuti glavnu
hvarski biskup kad bi boravio na
oltarsku palu u crkvi, koju je 1563. izradio mletacki slikar
Bracu. U njoj je godine 1184. Zupna crkva
Procelje zupne crkve Jacopo Tintoretto. Sada se cuva u dominikanskom
nastala najstarija cirilicom napi-
muzeju za koji je preureden dio samostana. U muzeju
sana hstina, zemljoknjizna ispra-
je i starohrvatski pleter na zabatu iz IX. stoljeca kao i
va, zvana "Povaljska hstina" koja
se sada cuva u zupnom uredu u Zupni ured Bol, 21420 Bol murvicki glagoljski misal iz 1483. godine. U samostanskoj Zupna crkva (barem
Tel/fax: [phone] crkvi je hrvatski barokni slikar Tripo Kokolja (1661. - gledajuci procelje) baroknog je
Puciscima.
1713.) pod korom crkve oslikao slike dominikanskih stila. Zapocela ju je graditi
Bracki knez Petar Samostan Dominikanaca, 21420 Bol svetaca, a sredisnja slika prikazuje sv. Dominika. obitelj Vuzic (Vusio) uz
Zacharija izdao je 10. X. 1475. Tel: [phone]; 635-533 sudjelovanje obitelji Andreis i
darovnicu kojom je dominikan- Samostan Dominikanki, 21420 Bol Bol je 1462. dobio vlastitu zupu, a maticne drugih pojedinaca. Odmah je
cima darovao poluotok Glavicu, Tel: [phone] knjige se vode od 1603. posvecena Gospi od Karmela.
Najprije je sagradena
danasnja kapela, zatim se 1690.
nastavlja gradnja sjevernog i
juznog zida, da bi se gradnja po-
novo nastavila tek 1786. g. a do-
D OL
vrsenaje 1787. godine.
Godine 1788. biskup
Stratico dopustio je u ovoj crkvi
obavljanje nekih poboznosti: Zupa Ociscenja B. D. Marije
kriznog puta, 40-satnog klanja-
nja, devetnice za Bozic ujutro s
matutinom. Kako je mjesto raslo, Dva kilometra sjeverno
tako se i ova crkva sve vise upo- od Postira smjestilo se naselje sa
trebljavala u liturgiji, da bi sezde-
135 stanovnika.
setih godina ovog stoljeca postala
zupna crkva (umjesto samostan- Vec i ime Dol govori o
ske crkve). njegovu smjestaju u zaklonjenoj
dubokoj dolini medu brdima.
Iznad ulaznih vrata na
procelju je andeo s Veronikinim Ovo naselje spominje
rupcem. se prvi put godine 1137. i 1345. u
Taj motiv je ranijeg agrarnim ugovorima izmedu
datuma od ove crkve, a slican splitske nadbiskupije i Doljana,
motiv postoji u Zmajevoj spilji. a u svezi obrade poljoprivrednog
zemljista u Postirima.
crkvica sv. Antuna Padovanskog Dol je od samog svog
postanka bio i ostao hrvatsko
Crkvice na naselje, o cemu nam svjedoce i
starohrvatske crkvice na okol
podrucju zupe nim vrhuncima kao zastitnici i
cuvari ove zupe.
Medu njima se pose
bno istice crkvica sv. Mihovila na
Na podrucju zupe Bol nekoliko je crkvica.
Miholju ratu (po kojoj je ovaj
Nazalost ne zna se vrijeme kada su sagradene, ali
predio i dobio ime) iz IX./X.
zasigurno najkasnije u XVIII. stoljecu. Crkvica sv.
stoljeca.
Josipa u Podbarju ("Podbrde") je ponajveca od svih.
Zatim, crkvica sv. Pavla na Zlatnom ratu, koja je Vrata crkvice su od
nedavno obnovljena, i crkvica sv. Antuna Padovanskog rimskog sarkofaga, iznad kojih je
na Lozi, koja je obnovljena 1987. uz novcanu pomoc s radikalno slozenim stijenama
crkvica sv. Ivana Krstitelja Nicka Barhanovica koji zivi u inozemstvu. Zupna crkva polukruzna lunet.
Oko crkvice su i
grobovi koji izgledom i nacinom
SVETE MISE: U Bolu nedjeljom i blagdanima: u zupnoj crkvi u9i 19 sati
ukopavanja svojih mrtvih
u samostanskoj crkvi u 10 sati pripadaju starohrvatskim grobo-
vima IX. - XI. stoljeca.
Samostanski muzej je za vrijeme turisticke sezone
Stovanje sv. Mihovila
otvoren svakog dana Zupni ured - Dol, 21410 Postira pokazuje daje ono mnogo starije
odlO do 12 iod 17 do 20 sati ilipo dogovoru Tel: [phone], mob: [phone] od zupske crkve, koja je tek
kasnije sagradena. Do ove
crkvice se hodocasnicki ide na
Veliki petak u jutarnjim satima,
te se prolazi uz crkvicu sv. Petra
i sv. Vida.
DONJI
Na drugom brdu je
porusena crkvica sv. Vida, koji
je i na ovim prostorima, za
razliku od Vidove gore, imao
svoje stovatelje. Ova crkvica je
H U M AC
skoro sasvim razrusena. Postoje
samo njeni temelji.
Uz stari put koji vodi iz
Nerezisca u Praznice jos je stara Zupa sv. Fabijana i Sebastijana
sv. Petar (najstarije zvono na Bracu XPV. st.)
crkvica sv. Barbare (XL st.) -
sredisnja tocka otoka.
Crkvica sv. Petra je Crkva je sagradena 1866. - 1886. godine, a
sasvim blizu mjesta, s malim obnovljena je prvi put 12. rujna 1957. godine. Posvetio Donji Humac spada
zvonikom na kojemu je najstarije ju je tada biskup Mihovil Pusic. medu najstarija naselja na otoku
Bracu. Okolno je podrucje bilo
zvono na otoku s natpisom: Osim glavnog oltara, u crkvi su jos dva: Blazene
naseljeno u pretpovijesti, spilja
"Magister Michael me fecit". Djevice Marije i Srca Isusova.
Ovo je bila nekada zupna crkva, Kopacina, sjeverno od mjesta i u
Znacajnu pozornost u crkvi privlaci i barokno
a potjece iz XIV. stoljeca. rimsko doba, lokalitet oko crkve
raspelo koje je u vjernika poznatije pod nazivom
sv. Ilije na zapadu i sv. Jadre -
Cestom prema Postiri DOLSKI SKRST.
Andrije na istoku. Ime Humac
ma, s desne ruke, crkvica je sv.
spominje se tek 1375.
Roka kojoj zupljani posebno
hodocaste na dan ovoga sveca,
16. kolovoza. Tada se okupe na
slavljenje Euharistije u 6 sati Crkve
ujutro.
Na groblju, koje je
udaljeno od naselja 500 metara,
crkvica je sv. Ivana.
Zupna crkva sv.
Zupna crkva posvecena Zupna crkva Fabijana i Sebastijana (natpis na
je OCISCENJU BLAZENE
njenom starom oltaru imao je
DJEVICE MARIJE, cija se
godinu 1175.). Do danas je ocu-
svetkovina posebno svecano slavi
van romanicki svod zupne crkve
2. veljace.
koji je dogradivan pocetkom
Uz navedeni glavni XIV. St., a danasnji oblik je
zupni blagdan, u zupi se jos dobila 1875. godine. Ima kame
posebno svetkuje blagdan Srea ni oltar i dva pokrajna oltara.
Isusova. sv. Barbara Jedina sacuvana srednjovje-
kovna slika na Bracu, a medu
RASPORED MISA: Zupni ured - Donji Humac, 21423 Nerezisca najstarijima u juznoj Hrvatskoj,
jest freska iz kraja XIII. stoljeca
Nedjeljom u 8,30 sati; radnim danom u 18 sati Tel/fax: [phone]
Crkva na groblju Procesija sv. Ane ispred zupne crkve
u humcanskoj zupnoj crkvi. ostaci rimskog mauzoleja (4,40 x 3,50 m) od cijeg je gradevine.
Prikazuje Krista, Bogorodicu i tesanog kamena sagradena sama crkva.
sv. Ivana Krstitelja, a objekt je Crkva sv. Kriza, kod
Crkva sv. Luke, sjeverno od Donjeg Humca
cascenja brackih vjernika tije- zupne crkve, iz XIV./XV.
prema Supetru, pripada ranoromanickim crkvicama na
kom stoljeca, o cemu svjedoci stoljeca, a sagradila je obitelj
otoku (XI./XII.)
oko 250 zavjetnih darova. Zahva- Zuanic.
Ijujuci neprekinutom stovanju Crkva sv. Jadre, s urusenim krovom, uz cestu,
Bogorodice, ova se slika ocuvala, koja vodi iz Nerezisca prema Supetru s lijeve strane, Crkva Gospe Karmel-
a hvarski biskup Ivan de Andreis podignuta je u srednjem vijeku na ostacima rimske ske na mjesnom groblju.
zabranio je pod prijetnjom
izopcenja 1673. da se ubuduce
nista ne smije dirati u spomenutu
RASPORED MISA:
sliku. Crkva ima orgulje gradite
lja France Dazzija iz 1775. godi Nedjeljom u 9,45 sati,
ne. Godine 1744. trogirski proto- radnim danom, ponedjeljkom i cetvrtkom, u 18 sati Ijeti,
majstor Ignacije Macanovic zimi ranije.
gradi zvonik na jugoistocnom Na Uskrsni ponedjeljak u procesiji nam dolaze Nereziscani
kutu crkve.
"Na radovanje Gospi". Posebno se slavi sv. Ana, 26. srpnja,
Crkva sv. Ilije, zapa- kada se odrzava i blagoslov cestovnih vozila.
dno od mjesta, potjece vjeroja- Crkva u Donjem Humcu je i zavjetno Marijansko svetiste
tno iz X. stoljeca. Kod crkve su crkvica sv. Fabijana za otok Brae.
rTfi^