Table Of ContentOiRI.JElNTA!LlN(E ,JNSTITUT U iSARAJ,EVU
XIV-XV 1964-65.
PRILOZI
ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU
Urednilk
Dr HAZIM SABAINOVIC
Clano:vi redakcije
Dr AVDO SUCESKA, Dr TEUFIK MUFTIC i MUHAMED MUJIC
Saraaevo, 1969.
Odgovorni urednik:
Dr HAZIM SABANOVIC
Tehni,čki urednik i korektor:
AHMED ALICIC
Tiraž 1.000 primjeraka
Adresa redakcije:
Orijentalni institut, Sarajevo,
Vojvode R. Putnika 7.
Novinslko preduzeće »Oslobođenje«, Saraj,evo - Za štamparlju Petar Skert
L' I N S T I T U T O R I E N T A L A S A R A J E V O
XIV-XV 1964-65
RE VUE
DE PHILOLOGIE ORIENTALE
Redacteur
Dr HAZIM SABANOVIC
Les membres de la redaction
Dr AVDO SUCESKA, Dr TEUFIK MUFTIC i MUHAMED MUJIC
Saraj evo, 1969
HAZIM ŠABANOVIĆ
HASAJN KAFii tffiUšCAK
(I:Iasan Kalfi lb. 'fmban h. J)awiiid lb. Ja•qUJb az...,Z11b1 al-Aql;tisarl
a[-BO\Snawi).
N~jma!čajnitja 1li.Jčnost u naUIČno.Jknjirževnom i mtellelk,fJuaiT:nom
životu ibosa!Il:skiih muslimana posljednjih decenija XVI i početkom
XVLI ,sto,ljeća lbto je Hasam. Kaf! Pmščak. Taiko iStaknuto mj-esto u
ku!lturnotj poiVidesltli Bosne stV:oJga wemena stelkao. }e svodim plodni.Jm
i mnotgos,1;rJu~dm l!laučno~književnim i lk:u3itUJr.no-prosvjetnim mdom,
kao i svodim e:adužlbinama od lkojtih neke postoje i danas. Ka1fijeVo
djelo o uređenju države i dr:uštva {U$iil al-TJ,i'lcam f?; ni;iim al-'iilam)
Je još 1824. rgodme pobudillo paŽill·jru znameni.ltog :Eram.<CUISkog ori.J.ienta
1
lis,te GariCin de Tassy-a, Ikoji ga je preveo na franCIUISiki jezik1 d! taiko
priibli:žio ·zapadnom naučnom svijetu. Od tada, pa sve do našeg vre
mena, Krufi je .bio predme't inte~esovanja mnogih naurč:nilka, i.Jstočrrilh,
nasilh il 1Zapa!dn•ilh, aiLi 'uvijelk sa otgn-aničenim IPVeltenzLjama.
I
[<zvoll'i o ~irvo'tu i rradu Hasana KaJf~j e su dosta ibrrotlni, ail:i: nedo
vorr!jni za srugledavanje <svih zm.ručajnlllh strrana njegovog !Života i rada.
_,OsnoiV'!le !PO:daltlke o ·SIVOm ži'vo.tu i rradu pvu:žio je sam KalLi u dje[u
Ni?iim al-•ulamii' ilii 'IJiitam al-anbrijii' (Ni:z 'UIČ·enljaka do posl1edn;jeg
vjerovijeiSnilkla), u Ikome de slki.Jcirrao i svoju biografiju Ikoja prieds;tavlja
najvaiŽni:ji iiZV'Or IZa prroruJČavanje nijetgovog ~ivota i rada do lklrada XVI
sto[jeća, taČID:o do 1008/1600. 1godine. :Aili taj Lzvor nti:je !bio dovoljno
poemalt <i1 ilstkorišćen u naUici s.ve do no'V!iJjeg 'VIremena. Za:to su svi
naučnici !koji su prouč!liVaJ1i :živolt i l!'ad Hasana !Krufije po[az~li ~d
dosta otSikudlnih poda:talka Ikoje je neovi:s:no od ~pomen.utte aultolbioJglra,..
1 Vid. Garcln de Tassy, Principes sari. Journal Asiatique IV, 1824,
de sagesse, touehant l'art de gouver 213--226, 283--290.
ner par Rizwan-ben abd'oul Ac-hi-
6 Hazim Sa;banović
f1je ipDUŽii:o nJegov mrlađi ISa•wemenilk iAtai: ('Atii't umro 1634)2 'i još
mlađi Hadži Kalfa (Hagi lj:alifa ili Katilb Celebi umro 1657)3• Ne
1
kolliiko važniih 1poda'taka o 'Za:viiČaju, !Životu i ,radu Hasana Kafije, po~
selbno o ndegovim rzadwžfbilnama i popullamnosti, p!'looio je E'Vili!ja Celelbi
koji je 1660. godine posjehlo Krufijev ,zavilčaj Prusac4• iPilšUJĆi o Kafiji u
svojoj Povijesti Bosne5 Salih Had!žiihusejnovilć-Muvekkit (umro 1882)
pored Ataija i Hadž,i KaiJ.rfe !koristio 1se očito 1i Kafiijevom autobiogra
fijom, d01k je ~IIbraihim..fueg Ba:šlligJiiĆ !Svoju :skicu Kafd:jeva ·žilvorta i rada
u Bosanskoj ~rolnami6 dao uglavnom na osnovu Ataija. Na osno.vu
~sto1g iiZ'V01ra, unio ga je i Melhmed Surajja (umro 1909) u s•vo•j.e Osman
ske b~ografij,e7, dok ga SemsudJd1n Sami..,b~ '(1850-1,904) u svom
bio1grafsko-:geografskom leksikonu uopće ne spominje. Godine 1333/
1915. izašao je i:z štampe prvi svezak djela Osmans:k'i p~•sci od Meih
meda Taihira u kome je pored kratke biografije saopšteno neko
liko no'Vlilh b~bliogra:fslkilh podatalka o djeUma Hasana Ka:fij e8• Zabi
lježio ga je, i Bagdadli Ismail-:paša !(umro 1920) u svoj bioibibliograf.ski
1eiks1kon iiSlallUS!kiih pi.saca9, ail.i IZalčudo ISa više lkrUJpnijiJh ;pogrešaka.
Unio ga je >i Caril Brodkelmann :u pr.vo i12Jdan;je 1svode Povjesti arap
ske književwosti1°, a Basmadjian u svoj Essafli su;r l'hiisto•ire de la H
tterature ottomane (Constantilnop1e 1910, 122). Međutim, prvi veći
evropSiki prilkaz ži>Vota •i •rada Ha:sana Ka:fiJje napi!Sao je 1909. godine
za:silu~ni mađa•rski turko~og I:mre Kar::kson uz svod mađa,rski p1ri,jevod
spomenut01g K8.iftjeva djela o uređen'j:u d!'lža:ve •i' društ•va11• Na o1sno'V'U
te 1studide i IPridevoda, Lajoš Tlhal16crzy je pri·~edio ~i 1911. godline
objavio ncjema:čkJi' prri:}evod 1to1ga djela12• :Sljedeće godine olbja!Vio je
Safve•t-1heg Ba:ša1gi'ć svoju d1serta:ctju Bošnjaci i Hercegovci u islam
skoj književno~ti ~~Sam}evo 1912), u kojoj je na osnovu Ataija, H8.id!ži
Ka:lfe, EVlli:j e Čdlelbije, Muvelkiki:ta, L B8.išfl!gića, Brockehnanna i nek•iih
Katfiij evilh dijela JPrrilka1zao IlJj ego'V ž,irvot i 1rad znatno boilje i po1jpUJniJe
! Atai (•Ata'I, New•Izade ,,Ataul 8 Birusah Mehmed Tahir, Osmanh
liih), I;laduiq al-1:wquiq fi takmilet miiellifleri (OM) sv. I, Istanbul 1333
aš-šaquiq = Zejl na Saquiq an (1915), 277.
nwmanijje. Istanbul 1268, 584.
9 Bagdath Isrna']l-paša, Hadijjat
a Mustafa bin •Abdullah-Hadži al-•iirifin Asma al-miiallifin wa
Hallfa, Kašf a?-?Uniin (H~) na više a~ar al-mu?annifin. Istanbul 1951 I,
mjesta; Fezleke-i TarifJ,. Istanbul 291-92.
1286/87, I, 380-381. °
1 Carl Brockelmann, Geschichte
4 Evlija Celebi, Sejahatniima V, der Arabischen Literatur (GAL), Sv.
446; Evlija Celebi, Putopis. Odlomci I, Weimar 1898, sv. II, Berlin 1902.
o jugoslovenskim zemljama. Preveo,
uvod i komentar napisao Hazim Sa 11 Imre Karaczon, Az Egri tOrok
emlekerat a kormcinyzcis m6djar6l.
banović, Sarajevo 1967, 131-134. Eger vara elfoglalcisa alkalmcival az
5 Vid. Muvelddt (~alil:;t Sidqi Ha 1596, evban irta Molla Haszcin elka
džihusejnović - Muwaqqit), TarifJ,-i jlifi. Budapest 1909.
Bosna. Autograf u Orijentalnom
institutu u Sarajevu br. 1164, 77. 12. L.. v. Thall6czy, Eine Denk
schrift des bosnischen Mohammeda
6 Vid. Bosna Salnamesi III, 1302 ners Molla Hassan alkjafi, iiber die
(1884), dio II, 1-6. Art und Weise des Regierens. ·Archiv
7 Mehmed Siirejja, Sigil:l-i <osmani fiir slawische Philologie XXXII,
(SO). II, 130. 1911, 139-58.
Hasan Kafi Pr~ll'k 7
od svih svojih preltlhodn:itka. Taj priik.aJZ !bilo ibi jo_B po·fipwniji da je '\l
njemu iSkorišćena i spomenuta studija I. Karaocs001a, ali je ona, Ikao
i madall"Skd. i njema!Ck:i prijevod. spomenut01g Ka.fijev01g dijela omala
noerpoznalta Bašagilću đ: 1919. godine Ikada J·e alb javio svoj srpskohrvatSki
prijevod iflOiga djoell.a13• U predlgo:v:o.ru UIZ taj prijevod Bašagić đe, go
voreći o Kafiji, iz!llio, i!7među ostaJlog, d. :nelke podatlke iz Kadiijeve
aurtolbiogtt'arfilj·e kojim je dopun:io rl! ispraV'i!o nelke tvninje u svojoj
wserttacijd. Bašagilć je tada, kaže, !l"~oilagao ,i :sa nelkim drugim· po
dacima o ~irvotu i djelima Hasana Ka.fije i :namj·eravao da m saopći
uz svoje manje il rprijevod Kafi1·eva djell.a Ni~m al-'ulamii'14, a.1i :tu
namjeru, n~all.ost, ruje OIStv.a.l'lio, :niti je te podaltke UIPOitrijebio ikasn1Jje
kada je pisao o Kafiji u spomenici Z1llamenitli i za:sLužnli Hrvati
925-1925 '(Zagrelb 1925) i' u !SVome djelu Znamnti Hrvati, Bošnjaci
i Hercegovci u Turskoj carevini (Zagreb 1931).
O životu i: radu Hatsam,a Kafi!je pisao je, da\Lje, Franz BaJbinger
u SIVOm pOIZllatom prilručniiku Osmanski historičari i nj'ilhova djela15
s posebnim obzilromna nJegpvo dljell:o U~l al-'IJ,ikam fi nli?am al-'iilam.
Pored Bašagilća i d~on lko,je on navodi!, Balbinger se lko,rLSitio d' nave
denom zapadnom 1ilteratwrom ka:o i djelom. M. Taihirra, ali tnij e znao
za drugo Kafij.evo hi.:stori!jSko djelo Ni?iim al-•ulamii', premda je na
nj UipO~orio BašagU!ć još 1917. godicne16• Autobiografske poda'tlke koje
u tom djeLu pruža: HasaJn. Katfi, !Prvi je u cjelim.i iJS!koristio Muhamed
Tajjilb Okić u :9\tOifne :čla:n!ku Hasan Kjafi Pruščak - naš najveći mi
slilac XVI vijeka11, u kome je prvi pult utpozo,rio ti! na tnetka do1tad
nepoznata Kafijeva dijela, aJi je tad ll'aJd sve do dmas ostao neisko
rišten u na'tlici. Cjedo.v.ilt !Pl'ilkai života i .rada Hasana Kaf1}e dao je, za
tim, M. Hatndlžić u SIVIO'jim lbiografi1ama 1bosanJSJ.ciih wčenjaka i pje
sDdlka koje je napisao na arapslkom j.ezilku18• Na OS!llorv'U. Bašagilća, M.
Talhilra i :navedenih 't:ulrls!kiih imora, a u !Prvom redu na osnovu Katfi
j-eve autolbiOtglra.fij.e, Ikoju je rtu doolovno dbjavio19, Handžilć je do sada
najpotpU!llije i tn,aji:Simpndoje 'prilkazao živ01t i rad Hasma Kadiilje. Iaiko
nedorvoljno lkri'fli,čiki.!, on jedao i na3rpoifJpuiniju ibilbl.iografiju Kafijeviih
radova, lwjd: su pos,red:sttvom. toga djoella p015talbbolj.e pomati naJU!čnom
svrjetu. Na osnovu •t01ga djela Brodkelmann je u drugo !izdanje i do
pune svoje v·elilke Povijesti arapske književnosti nnio jOIŠ nelkojlliko
Ka.f1jeviih' djell.a20• Hand!Žitć se d lkaiSin.ije nelwliđ.m pulta: osvrtao na
.a le13m V). idH. isUtroerdijbsak o-spvoiljeittaič k(aN izraasmp rau l XblXioVteIkIeI,. 19S1a6r),a. jmev. o6 1,1 941, 7s tr(, =2 24G (Z18M).
va. Napisao Hasan ćafi PTušćak.
17 Gajret (Sarajevo) br. 21. od l.
P.reveo dr. Safvet-:-beg Ba!lagić. Sa ll. 1927, 327-329.
rajevo 1919 (= Glasni:k Zemaljskog
muzeja (GZM) XXX, 1919, 1-17). 18 Vid. Muhamed al-ltan~ al-Bo
14 Isto ·3-4. snawi, Al-Gawhar ·al-asna fl tarii
l}im •ulamii' wa šu<ara' Bosna. Kairo
15 Franz Babinger, Die Geschichts
1930, 5G-59.
schreiber der· Osmanen .und ihre
we'l'ke <aoW), i.eiJPztg 1927, 144- 19 Isto 5G-59.
145 i .
29 V.id. Broekelm!IIIln, GAL G. I,
18 Vid. Dr. Safvetbeg Bašagić, Po 174; Suplement {S) I, 294, 346, 51912;
pis orijentalnih rukopisa moje bi- G li, 443; S II, 658? 659'?
8 Hazim šabanović
ži:vot & rad Hasana Kafije, a'1i u rtiim osvrvtima nide lkarzao :gotovo ništa
novo21• Obrađujući arap!Sike cr:'UikQPilse Uni'Verzi1tetske bilbliotelke ;u Bra
ti:s[avi lkođi po!tilču ~ lkoil:ellro.ije Satfv.~t-ibega BaJša~gića22, -češki al!'aibi.ls!ta
Kwel IPetračelk naišao je među lll'jima i na Kafi:jevo djelo Ni?iim
a1-•ulamii', IPa je tiim po!Vodom, ne majući' ~za na1vedeni rad Tajilba
Okića llliltt za Ha~ndžiiĆe!V IPII'ij~od \!Joga ddela23, nalPLsao članak u kome
je ulkazao na ibiogradislke i1 bd.hliorgrarfuke poda1J~e llmje prUiža to djelo24,
ali j e pri tome, IZarčudo·, napl!'av•~o više pogrešaka.
Ova/j .rad IP~edstaV'1ja poikUIŠaj da se na oSin:ovu svilh ra,spo[ožiVIiih
da
iffi'o.!l'a i !literature što <ajelovi<tilja ibiolbilbl:iog;rafdja HaJsana Ka,fi<je.
Harsan Kafi je ~ro.đen u PI!'UScu (Aikhisar) u ramarzanu 9151/lkrra-
j em novembra dili IPOIČertlkom decembra 1.544. godilne25• ·
Njegovo IP•otlpuno lime 1glasi: I;Iasarn Kafi b. 'furbii'n lb. Dawiid lb.
Jar•qub az-1Z~bi a:l-IAq)Jisari aJl..J3o\SIIlawL Svojim iknj1iževnim cimelllom
(ma:ijla~?) Kiiff počeo se koristiti još 988/15HO. godine26•
21 Vid. Mehmed Handžić, Književ 22 Pritisnut nei2llječi'V'om bolešću,
ni rad bosansko-hercegovačkih mu poslijeratnim nevoljama i materijal
slimana. Sarajevo 1934 (= Glasnik nom bijedom Safvetbeg Bašagić je
Islamske vjerske rzajednice r, 1933, bio prisiljen da svoju bogatu zbivklu
br. 1-3, 6-12; II, 1934, br. 1-6 pod rslamskih XUJkopisa proda. u Jugo
naslovom: Rad bosansko-hercego slaVJiji se tada nije našao niko da to
vačkih muslimana na književnom dragocjeno blago zadrži u našoj zem
polju). Tu je autor ukazao na jedan lji, pa je prodato Univerzitetskoj bi
dotle nepoznat Ka!Ijev rad. Inače blioteci u Bratislav.i za 100.000 čeških
taj prikaz znatno zaostaje za auto kirrma.
rovim prikazom života i rada Ha 23 Vlid. nap. 21.
sana Kafije u navedenom djelu na
arapskom jeziku. Tu je Handžić po 24 Karel Petraček, Die Chronologie
des Werke von Ifasan al Kaf{ al
red Kaliijeve autobiografije, Bašagi
AqQ,isiiri. Archiv Orientalni t. 27,
ća i uterature koju on navodi, upo 1959, br. 4, 407-12.
trijebio i navedeno djelo M. Tahira
(vtd. ovdje nap. 8) dok ni tada nije 25 Pozivajući se na kazivanje svo
iJSimristio spomenute radove M. T. ga oca Hasan Kafi kaže da je rođen
Okića, Babingera ni ostale zapadne 951/1544, dok mu je majka kazivala
izvore. Handžić je dao prikaz života da je to bilo u ramazanu jednog pet
d rada Hasana Kafi i u djelu: Prusac ka poslije ićindije spomenute godd
i njegove znamenitosti koje je pri ne; ,petak je bio 6, 13, 20. d 27 rama
premio Džemal Hamidović (Saraje zana 951 (21. i 28. novembra, 5. i 12.
vo [1940]). Vid. još M. Handžić, Ni decembra 1544) godine; rprema tome,
zam ul-ulema ila Hatemil-enbija Kafi je ~rođen jednog od tih dana.
(Niz učenjaka do IPOSljedlnjeg Božjeg
poslanika). Sarajevo 1935 (= Novi 26 M. Tahir misli da je Hasan Ka
behar VIII, 1935-36, br. 17-24) i fi dobio ~njižeV'no Ime (malJ-la(~) al
listi, Rajske bašče o temeljima vje K<ifi zato što je dobro poznavao hd
rovanja (Revdatul-džennat fi usum romantiju (•ilm al-kaf) ild što je to
bože napisao komentar djelu al-Kii
i'tikadat, Sarajevo 1940 (= Kalen
dar Gajret za godinu 1940, 34-63). fijja od Ibn Ha~ilba. Uip. d Evrija Ce
lebi, n. m.
Drugo <izdanje knjižare B. Kalajdžić
Sarajevo 1943.
Hasan Kafi Pruščak 9
O s;vojim predma Hasa1n. Kacfi ikaže ovo:
»Piri<čao mi j·e otac i nellci l!ljelgo'vi :vršnjaci·, pooodant <ljudi, da
je \Ilij.egorv djed JaUmb živi<o 227 {!) godina, da se rodio u oikoHni
Skadra, a 'za:tim 1se doselio u sello Zilb blilzu Akhi.Jsa.ra (Pcrusac). Taida
je bio ihriSićan:in, pa je kasnije, Ikad je Mehmed Fatih došao da
osvaja Alklhi.Jsa~r, !Pirešao u iiSlam i žiJvio sve do IPOčeltika viladavine
suUana Sutlejmooa. A mo1j djed DaVUJd žhdo je sedarrnJd.eset godil!la,
učes1tvorvao u mnogim vojnama i IPOtginuo prill.i.Jkom OIPISjedanja grada
Vrane u Hrrvaib.skoj«27. ·
O IS:vom ocu Turihanu, siinu Da:vwdiovu, Hasa:n Kafi ika:že da j'e
žh.nio u zadovo~j·stvu i polboiŽnotSti devedeset i 1šest godima i da je umro
u PrusciU u mjesecu muiharremu 994/23. decemfbra 1585. do 21. ja
nua~ra 1586. godine Iz >totga lbi rprod:z[azi.Qo da je Kafijev otac rođen
oko 8>9:8/1493. godil!le. Majika mu je umrla ;prije 1008/1>600. godilne,
jer je ru a<wtohiog,raf~j~i Slpominje kao· IPOikojnu.
· Danas Ije teško utvrdilti ko1iiko su ova ikazivanda Hasana Kafi,je
autentiJčna i kolilko su u >Sik>ladiu sa hdistoll"ij:skim čiJUj.enkama; đa'SI!lO je,
svakako, da se ne m101gu a.JPII"io,ri ~odlbacirti nilti se mogu !PII"iihvati:ti lbea;
ikaik'V'e ikriti.lke.
Sa:svim je F.ilhvatljiiva .tvrdnja da se Kafi,jev pradjed Jakulb
dos;elio u sefl:o Z I lb lbi1iiZU Alk!hi.ISara (Prwsca), jer ije ;to selo tZa'is'ta po
sto!jalo. Ono 1se ISpomiJUje u 'i1zvorima 151628, 1·54029. i 1574. god!ine30
i 'to u1videk pod :tim neolbi:čnim naziJviOim Z t lb.
Kako danas u tom kraju ne postoji selo pod nazivom Zih, što
u a;rarpslkom 'jeiZilku 17ID.a.JČ1i. vu.k d: 1katko u <bH:?Jini .Rrusca i danas IPO>Sitoje
sela Vulko!Vo Qkod Do,nj>eg Vakutfa) i VuikovSJlw, Go,rnJje ~Donje ~od
Kupr·esa), :to 1su Muve!klkit, Bašrugilć, Olkilć i Hacndžilć, ikoji onda nisu
mogli IZina!ti da je nekada ikod P.rus1ca postoda'lo sffio Z dt !b, smatrruli
da taj topo'l11i!Ill ipredsta!Vlja Kaii<jev a'ra:pski prevod naziva sella nje
go,Vliih !P'redaika i da 'je on itdent~ča<n sa današl!ljiim sellom Vulkovo i'li
sa ISeilom V:ulko!Vsko. ISelo Z 'i b, međutim, mije tderutično l!li sa jednim
od tih sela. Rije1č je o' sasvim drugom selu koje danas l!le :postoji ili
se krije pod nekim drugim nazivom. OVIo se zaključuje na osnovu
činjenke IŠto je to selo 11574. godine :popisano zajedno sa selom
G or uš a pa se zato moralo nala;ziti u bli:zini sela Go.rruše (koje
postoji i danas kod Gomjeg Odžaka u općini BU/gojno dosta daleko
i na drugoj strani od sela Vukova i Vukovskog).
21 Sii'ednjevjekovni grad Vranu, 10 29 Vid. BVA, Tapu Defteri br. 211.
km istočno od Biograda/m Turci su Defter-i Milfassal-i Liva-i Bosna,
definitivno zauzeli 1538. pa je, vje pojedinaOOi popis Bosanskog ,sandža
rovatno, tada poginuo Kafijev djed ka započet u pTVoj dekadi rebi<a I
Davud. 947 (6-15. jula 1540), a završen u
2s Vid. Ba~vekillet Ar~ivi (BVA), drUJgoj dekadi zul-h@~e 948 (28. mar
Tapu Defteri br. 56. Defter-i Mile ta - 6. april 1542) godine, fol. 137.
mel-i Liva-i Bosna, zbirni popis Bo
sanskog sandžaka završen u prvoj 3° Vid. DVA, Tapu Defteri br. 533,
dekadi muhaTrema 922 (5-14. fe pojedinačni popis Kliškog sandžaka
završen u prvoj dekadi mul,larrema
brua~ra 1'516) goddlile, fol. 18, 108. i 982 {2. april 1574) godine, fol. 99.
110.
lO Hazim Sabanović
U tom rselu jpos:toja'1e su 1'516. godine, kada se ono prvi put
1
spominje, samo tri muslimanslke di šest hrilšća:nJskifh kUića 1sa, dOIŠ tri
odras1la neooenjena hriš:ćacrlina28• 'l pored rt;o:ga n~je, mis[im, nirkaiko
vjero,vatno pl!"edanje da je Ka:fi'jev (p'radjed Jaikub »prešao u i!S1am
kad je Mehmed Fwtilh do1šao da osvaja Akhisar (P:vUISac)« '}er su taj
graid i nlje,go,va oilmil:ina detfiniltdvno IPOitprue pod ltursiku vlast rt;eik de-
vedesetiih godina XV :sltoJj.eća. ·
Srednjovjekovni 1gmd Prusac hllt Birogrwd ~~tuJr. :AJkihirsar), Nje
ra2Jva:lillle po:stoje i danws u istoimenom selu na jednom strmom bri
Jegu, neikiih 5 km j'UIŽno od Donjeg VakUifa, predao se Turcima 1463.
godine, ikao i svi ,orstaH ibosan~siki gradovi, a!li ,su ,ga Tm,ci i~gubi[i 1466.
godtne illi j1oš ra~nije. Od tarda njegova sudlbillla nije i:zlvjesna rsve do
devedesetilh godina petnaestog V'ijeka, jer rsve dotle rtursiko-ugarska
gralllicra u ŽU!ipi UskoiP1ju nije hilla stalna. Turci su 1469. 'godirne hi!Li
gospodari grada iSUJsida na Vr!ba:su, >jer se on rtada spominje u jpopis:u
tul'IS:kih jpOrsjeda u Bosni3\ aH se ne zna da 1i su ga od tada ~trajno
dda:li. S1gurno je, međutim, da Prusa:c, drugi utvrđen grad u skalp
skoj župi,, tada rrije ibio u turskOij vlasti, jer se ne spominje ne samo
u Itom p01pilsu, nego ni u :popiiSima iz 1485. i 1489. gordime što ne zna.IČi
da ni tilh godina >(1485. i 1489) nije bio u turskoj vlasti, jer je verć 29.
jula 1478. 1gordine tadaršnji h01sanski sandžak Skender-beg pisao jedno
pi1smo DubrOV'ča,n;ima na »1gradu Pruscu«. Da~tum u pismu nije jpOt!PUrn,
ali ono ne morže ibiti mlla,đe od 1480. godine, jer je tada rSikender-lbeg
postao patša32• To je, što se sada ema, najstaridi .srpomen orvo1g ,grada
u hilsrtorijsikim 'iwnrima. DrUigiJ put se rspominje u turslkroj vlasti 894
(1489/90) godine, i to pod :1Jursikim nazivom ..&khilsar, što je doslovan
pridevod stamg domarćeg naziva Bi1ograd, kako se taj grad na~iva u
turnrko-'ugaJI'iskim ugovorima ljiz 1503. i! 1519. godine, kao i u nekim
ka,srnij'im ilzvorima. Pmsac je 1489/90. god1ne,, imao tumsku posadu
koja je primala plate ilz zakupa '(muqata'a) pirinčanih polja {čeltik)
iz PlovdiJVa t okoline. Iisto taJko 898 {1492/93) godine33• Jedna maiha'la
u lka:sahi PrUISrcu ·zvala se Mahala džami;je Jahja-paše. Tu je o1č1irto. ri
ječ o onom Jahja-1paJŠi• koji je hiJo ibosansiki saJnd!žaklbeg od 1482. do
1484, i od 1494. do 1496. ,godiine, pa je tada osno\l'ana i njegova :drža,..
mJilja u Pru'Scu IPO korjoj se nazivala ta mahala. U ovom 1gra:du poisto
jala je i Mahala džamija srultana Bajezida II {1481-1512). Careva
dža~mija {»Carevilca« u tvrđavi) osnova~na je 89'2/1487. godine i sa
svi/m je vjerovatno da je sta11iJja od J1ahja"'!)a:šine džamije. Na osno'V'u
totga, mo•žese S1asvim ;pou~da~no tvrdi.rti. da je Prusac defin~tilvno po,tlpao
pod tul'lsku vlast najkasnije po,četkom devedesetih :godina XV sto
ljeća, a ne tek 15011 rgodine kako se do sada mislilo. A išto se on
at Istanbul, Belediyye Ktituphane društva Srbi.je 1955, br. 1_.:_2, str.
si, A. Cevdet.Yazmaln br. 076. 1-45; isti, Bosanski pašaluk, Sara
32 Vid. Ljubomir Stojanović, Stare jevo 1959, 43, 55.
srpske povelje f pisma. II, 281-282;
Ha:zim Sabanović, Bosanski sandžak ve3 3P Vašida. LTivaaysyt.i bI s·Gtain:ibkublil g1i9n5, 2, E1d3i2r.n e
beg Skender. Glasnik Istorijskog
