Etički problem u djelu Karla Marxa. Kritika moralne svijesti

274 Pages·1963·10.153 MB·Hrvatski

by  Milan Kangrga

I ~
RapOAHa 6H6mlOT8IIa
Cp6Hje
1i/.i!lt~--
-
ETIČKIE:
PROBLEM ·
D\JELU
U
K A R L A
MAR XA .
MILAN KANGRGA
ETIćKI PROBLEM U DJELU KARLA MARXA
MILAN KANGRGA
. ETIČKI PROBLEM
U DJELU
KARLA MARXA
KRITIKA MORALNE SVIJESTI
=
IaTr.t: :
. NAPRIJED
1963
MILAN KANGRGA
. ETIČKI PROBLEM
U DJELU
KARLA MARXA
KRITIKA MORALNE SVIJESTI
=
IaTr.t: :
. NAPRIJED
1963
ETIČKI PROBLEM
U .DJELU KARLA MARXA
KRITIKA MORALNE SVIJESTI
ETIČKI PROBLEM
U .DJELU KARLA MARXA
KRITIKA MORALNE SVIJESTI
SADRžAJ
UVOD 7
•
KANT: KLASIčNI OBLIK ETIKE
čovj e k kao moralno biće 11
HEGEL: KRITIKA I FILOZOFIJSKO
PREVLADAVANJE MORALNOSTI
čovjek kao filozofijsko biće 27
1. KRITIčKA ANALIZA MORALNE SVIJESTI I MORAL-
NOG STANOVIšTA UOPćE 27
2. PROTIVRJEčNOSTI U SAMOJ MORALNOSTI 39
a) Harmonija moralne svijesti i osjetilnosti . 39
b) Harmonija moralnosti i zbilje . . . .. . . 42
e) Harmonija i jedinstvo moralnog djelovanja i njegova
cilja . . . . . . 46
d) Realizacija najvišeg dobra . . . 48
e) Dovršenje moralnosti kao zadatak . . 55
f) Onostranost moralnosti kao ovostranost 60
g) Postizanje moralne savršenosti. . . . . 66
h) Harmonija i jedinstvo čiste dužnosti i posebnih duž-
nosti . . . . _ . . . . . . . . . 69
i) Moralna djelatnost kao moralni sud ili prosuđivanje 73
j) Gnoseologi]ska osnova i granica moralnosti . . . 75
3. HEGELOVO POZITIVNO ZASNIVANJE MORALNOSTI
Prijelaz na filozofiju prava" -' Objektivnost djela 86
MARXOV ETIčKI PROBLEM
čovjek kao povijesno-praktičko biće 95
1. HEGEL - MARX: BITNA RAZLIKA 95
a) Rad - ospoljenje i otuđenje . 9&
b) Povijest kao prošlost i budućnost 116,
e) Filozofija i oZbiljenje filozofije . 128
2. DIJALEKTIKA: POVIJESNO-PRAKTIčKO ZBIVANJE
ODNOSA PRIRODE I LJUDSKE PRIRODE 156
a) Priroda . . . . . . 158
b) Dijalektičnost = povijesnost 170
e) Ljudska priroda 188
3. MARXOV POJAM OTUĐENJA . 209
a) Postavljanje pitanja . 209
b) Otuđenje - od čega? . . 216
e) Samootuđenje ljudske prirode 226
MILAN J(A."IGRGA
d) Mogućnost marksističke etike 238·
Je li marksistička etika moguća? . . 241 ETIčKI PROBLEM
Marksistička je etika kao znanost nemoguća 245 u DJELU KARLA MARXA
Marksistička je etika kao znanost moguća 251
Korektor
LITERATURA 261 KRUNO ILIC
Opremio
ZOLTAN GABOR
lt
Izdavač »NAPRIJED«
Izdavačko knjižars~o poduzeće
Zagreb. PalmotIćeva 30
Za izdavača
KALMAN VAJS
Stampano u septembru 1963 g.
u štampariji .VJESNIK- u Zagrebu
UVOD
\ Može se s pravom tvrditi, jer to potvrđuje praksa unatrag
gotovo stotinu godina, da je etičko područje u filozofiji mark
sizma bilo do danas najoskudnije obrađivano, pa je upravo
filozofijski ostalo najmanje rasvijetljeno i najslabije promiš
ljeno. Budući da se ni Mfux ni Engels etičkim problemom
nisu posebno ni eksplicitno bavili (Engels doduše nešto više,
ali ipak samo usput i u najopćenitijim crtama, naročito u
svom »Anti-Diihringu«), za što po našem mišljenju opstoje
duql# filozotUski razlozi a ne možda puki nedostatak vre
mena (što posebno vrijedi za samoga Marxa), neki su kasniji
marksisti nastojali da kakoctako »popune« ovu prazninu što
su je od klasika »dobili u nasljeđe«. Ovi su pokušaji, među­
tim, ,bili i ostali uglavnom promašeni, o čemu je riječ u ovoj
knjizi.
Općenito pak ovdje se može reći da je jedan od osnovnih
razloga neuspjehu marksističkih filozofa i teoretičara da sa
gledaju, dokuče i filozofijski izbore pravi smisao Marxova
stava spram etičkog problema uopće (dakle u odnosu nal
fenomen moralnog) u tome što se u interpretaciji Marxa
nije pokušalo originalno i stvaralački doprijeti do biti i ~uha,
do pravog izvora Marxova filozofiranja. Kada to kažemo,
onda polazimo sa stanovišta jedne od osnovnih naših teza,
I
iz koje proizlazi da su gotovo svi dosadašnji pokušaji mark
si,sta da izrade jednu »marksističku etiku« (a u tome upravo
jest srž i ključ problema, kao što će se još vidjeti) ostali
uglavnom na osnovama građanske filozofije i kretali se u
okviru zapravo građanskog horizonta misaonosti i opstoj~
7
UVOD
\ Može se s pravom tvrditi, jer to potvrđuje praksa unatrag
gotovo stotinu godina, da je etičko područje u filozofiji mark
sizma bilo do danas najoskudnije obrađivano, pa je upravo
filozofijski ostalo najmanje rasvijetljeno i najslabije promiš
ljeno. Budući da se ni Mfux ni Engels etičkim problemom
nisu posebno ni eksplicitno bavili (Engels doduše nešto više,
ali ipak samo usput i u najopćenitijim crtama, naročito u
svom »Anti-Diihringu«), za što po našem mišljenju opstoje
duql# filozotUski razlozi a ne možda puki nedostatak vre
mena (što posebno vrijedi za samoga Marxa), neki su kasniji
marksisti nastojali da kakoctako »popune« ovu prazninu što
su je od klasika »dobili u nasljeđe«. Ovi su pokušaji, među­
tim, ,bili i ostali uglavnom promašeni, o čemu je riječ u ovoj
knjizi.
Općenito pak ovdje se može reći da je jedan od osnovnih
razloga neuspjehu marksističkih filozofa i teoretičara da sa
gledaju, dokuče i filozofijski izbore pravi smisao Marxova
stava spram etičkog problema uopće (dakle u odnosu nal
fenomen moralnog) u tome što se u interpretaciji Marxa
nije pokušalo originalno i stvaralački doprijeti do biti i ~uha,
do pravog izvora Marxova filozofiranja. Kada to kažemo,
onda polazimo sa stanovišta jedne od osnovnih naših teza,
I
iz koje proizlazi da su gotovo svi dosadašnji pokušaji mark
si,sta da izrade jednu »marksističku etiku« (a u tome upravo
jest srž i ključ problema, kao što će se još vidjeti) ostali
uglavnom na osnovama građanske filozofije i kretali se u
okviru zapravo građanskog horizonta misaonosti i opstoj~
7